Rijeka, (IKA) – U Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Rijeci u ponedjeljak 16. studenoga održano je predstavljanje knjige prof. dr. Jurja Batelje “Rivellijeva zavjera laži. Bl. Alojzije Stepinac i Srpska Pravoslavna Crkva”. Uz autora, postulatora kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Stepinca, knjigu je predstavio gospićko-senjski biskup i član Komisije HBK za razgovore sa Srpskom pravoslavnom Crkvom mons. dr. Mile Bogović. Organizatori događaja bili su Postulatura blaženog Alojzija Stepinca i Ured za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije, a u glazbenom dijelu nastupio je Riječki nadbiskupijski zbor.
Skup je pozdravio riječki nadbiskupa i metropolit Ivan Devčić koji je istaknuo kako ovakva djela pomažu u rasvjetljavanju istine o bl. Stepincu. Potaknuo je okupljene na angažiranije nasljedovanje budućeg sveca, ali i drugih hrvatskih blaženika poput bl. Miroslava Bulešića. Mons. Batelji zahvalio je na uloženom trudu kao promicatelja postupka za proglašenje blaženim i svetim kardinala Stepinca, te izrazio zadovoljstvo velikim zanimanjem riječke javnosti za teme vezane uz proces postupka kanonizacije. Podsjetio je na izjavu biskupa HBK u vezi procesa kanonizacije u kojoj se, između ostalog, navodi kako biskupi znaju da blaženog Stepinca ne treba posebno braniti jer to čini njegova svetost, ali je na nama učiniti sve da ta činjenica zasja jače te da se uklone sve poteškoće koje opterećuju odnose među Crkvama i narodima.
Govoreći o aktualnoj situaciji postupka kanonizacije, biskup Bogović je istaknuo nužnost uključivanja nepristranih međunarodnih stručnjaka. “Autor ove knjige je toga i te kako svjestan i zato se prihvatio pera jer vidi opasnost ako se izvana počne nabacivati na Stepinca materijalom iz arsenala domaćih lažnih konstrukcija i kleveta. Zato si je dao truda da pokaže štetnom knjigu Marka Aurelija Rivellija.” Dodao je kako je Rivelli na međunarodnu scenu prenio objede protiv kardinala Stepinca potkrijepljene starim i lažnim dokazima. Mons. Batelja je dobar dio svog radnog vijeka posvetio istraživanju istine o bl. Stepincu i zato je mogao kompetentno ukazati na opasnosti nekih međunarodnih “stručnjaka”, kazao je biskup Bogović.
“Budući da je u Bateljinim knjigama sadržana glavnina dokaznog materijala za proglašenje svetim Alojzija Stepinca, čime se obilno koristila Kongregacija za proglašenje svetih, držimo da je inicijativa Svete Stolice da se srpsko-pravoslavna strana upozna s tom građom veoma korisna. Okretanje pozornosti tim činjenicama i tom materijalu bit će lakše formirati ispravnu sliku o budućem svecu. Na taj način inicijativa može biti od velike koristi za zbližavanje dvaju naroda i dviju Crkava.”
Biskup Bogović nije izrazio optimizam da će se stručnjaci koje izabere Srpska Pravoslavna Crkva lako složiti sa svim mišljenjima koje mons. Batelja izvodi iz Stepinčevih djela i koje potkrjepljuje izvornom građom. Biskup Bogović smatra da je ova knjiga dobar uvod u dijalog koji je Sveti Otac želio da se povede o kardinalu Stepincu između srpsko-pravoslavnih i hrvatsko-katoličkih stručnjaka. “Ako netko i danas izjednačuje vrijednost dokaza koje je Batelja u svojim knjigama donio, a koji se nalaze u materijalima Kongregacije za proglašenje svetih, s onim dokazima koje je komunistički sud u listopadu 1946. godine koristio da Stepinca proglasi zločincem, u tom slučaju Papina inicijativa ne može donijeti dobre rezultate. Mi svakako želimo da ta inicijativa uspije i zato ćemo se založiti. I hrvatska i srpska strana svakako trebaju dobro paziti da svojim radovima ne zamračuju narodu pogled prema istini, nego da ga osvjetljuju.”
Zaključujući izlaganje biskup Bogović je kazao kako ne smijemo gajiti prevelike nade ni u Papinu pomoć po pitanju mješovitog povjerenstva. Treba voditi računa da je kod pravoslavaca i kod Srba stvorena takva slika o Stepincu i o Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, te da je kroz debele naslage laži i manipulacija teško doći do istine. No, to nas sili na dodatne napore da se krene u osvjetljavanje istine. Loše bi bilo kada bismo zbog teškoća na putu prema istini odustali od hoda naprijed i na tom putu ova knjiga je dobar vodič, zaključio je biskup Bogović.

O pokušaju ometanja kanonizacije i izvoru kleveta kojima se sustavno dugi niz godina ocrnjuje lik bl. Alojzija Stepinca, u knjizi je pisao postulator kauze mons. Batelja. Govoreći o Rivellijevim tvrdnjama kojima budućeg hrvatskog sveca prikazuje kao nedostojnog kandidata za čast oltara, Batelja je naveo da ga Rivelli proziva da je svojim stavom podržao ‘zločinačku’ vlast NDH i šutnjom odobravao ustaške zločine nad srpskim i židovskim narod te Romima. Također, da je poticao vjerske prijelaze i nije osudio rasnu ideologiju, da je osobno sudjelovao u zločinima nad nevinim ljudima te s Pavelićem dogovarao njegov povratak nakon izlaska iz zemlje 1945., i na kraju da je skrivao navodno ustaško blago i pomagao ratnim zločincima da pobjegnu sudu pravde. Sve te optužbe protiv nadbiskupa Stepinca Rivelli je uzeo kao polazište za dokazivanje njegove navodne netrpeljivosti prema srpskom narodu i Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi, kazao je mons. Batelja. “Neistine u toj knjizi odjek su brušenja noževa koje je 1988. vlč. Živko Kustić vidio u funkciji stvaranja Miloševićeve klime i rata koji se nazirao.”
Stepinčeva kauza otkrila je svijetu ljudski izgled istine i njenu božansku snagu, rekao je mons. Batelja. Dodao je kako je Rivellijeva knjiga puna kleveta i krivotvorina, te da dokumenti navedeni u djelu “Rivellijeva zavjera laži…” dokazuju da je nadbiskup Stepinac pravovremeno i hrabro osudio svaki zločin i nepravdu, a po međunarodnom i moralnom pravu nije smio niti mogao ignorirati zakonitu vlast koju nije on postavljao, nego svjetski moćnici. Također, čežnja hrvatskog naroda za vlastitom državom nije zločin i kada bismo prebrojavali žrtve, onda bismo otkrili kako je nadbiskup Stepinac rekao Titu 4. lipnja 1945., da ni svi grobovi u državi nisu napunjeni ustaškim rukama i da su veće žrtve Narodnog otpora, tj. partizana i komunista, negoli ustaša i domobrana. “Proučavanje činjenica i rezultati doneseni u ovoj knjizi dovode nas do spoznaje da se nadbiskup Stepinac pravovremeno zauzeo za ugrožene Srbe u NDH i za taoce Srbe, za uhićene episkope SPC i ljude svih društvenih slojeva, te tražio da budu poštivana prava srpskog naroda i imovina Srpske pravoslavne Crkve.”
Rivellijev utjecaj osjetio se i u nama bližoj povijesti, upozorio je mons. Batelja. Kao primjer naveo je knjigu “Zatajeni genocid. Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945.”, koja je u nakladi “Cipetić” u Kastvu izdana 2002. godine. Na žalost, to izdanje s talijanskim izvornikom nema gotovo nikakve veze osim imena autora i naslova knjige. Još je žalosnije što je srpska propaganda Rivellijevu knjigu zlorabila i proširila klevetama i objedama protiv nadbiskupa Stepinca i NDH, kazao je mons. Batelja. Dodao je kako se jedan jedini primjer te knjige nalazi u zaštićenom fondu jedne knjižnice grada Zagreba te da se potajice širi mržnja u Republici Hrvatskoj, a njezina zloćudnost nije uopće dostupna široj javnosti.
U nastavku je istaknuo kako se u povijesti Crkve nije dogodilo da se neka druga Crkva miješala u kanonska proglašenja svetim pripadnika neke druge Crkve. Ovo naknadno upletanje ne može poništiti postignute stupnjeve znanstvenog istraživanja i sam čin beatifikacije, a ni Sveti Otac ne dovodi u pitanje proglašenje svetim bl. Stepinca, kazao je postulator kauze. Na kraju je izrazio želju da svaki čitatelj knjige dođe do onih spoznaja koje će mu omogućiti pravednu prosudbu povijesnih događaja vezanih uz Drugi svjetski rat i odnos Srba i Hrvata u njemu te osobu bl. Alojzija Stepinca koja je te odnose oplemenila kršćanskim zazivom mira i darom kršćanske ljubavi.