Banja Luka, (IKA) – Pod geslom “Dvadeset godina pod teretom progona, nepravde i prešućivanja” u petak 13. studenoga u Banjoj Luci održan je Međunarodni studijski dan u organizaciji Europske akademije Banjolučke biskupije o temi “Dvadeset godina (1995.-2015.) od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske”. Pozdravnu riječ uputio je direktor akademije mons. Miljenko Aničić, istaknuvši da je cilj simpozija podsjećanje na istinu i upućivanje na sve negativne posljedice koje su proistekle iz nasilnog protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske.
“Mi smo u našem gradu i kraju svjedoci da su brojni mirotvorci nasilno protjerani i da im se do sada onemogućava održivi povratak u njihova rodna mjesta. Prema međunarodnom pravu to je zločin-genocid za koji netko mora odgovarati. To je gorka i dramatična istina koja nas i naše suvremenike uporno poziva da je ne smijemo zaboraviti, nego da je branimo i promoviramo”, rekao je među ostalim u uvodnom govoru pastir Banjolučke biskupije mons. Franjo Komarica, veliki borac, koji se dvadeset godina neumorno zalaže da se s tog pitanja skine teška naslaga prinudne šutnje i ignoriranja. Ustvrdio je da u toj zemlji već dva i pol desetljeća vlada zakon jačega i bezočnijega, da političari dijele svoju milost kada, kome i koliko hoće, dok građani traže od njih pravdu. Upozorivši kako je osobita nepravda učinjena katoličkoj populaciji, odnosno hrvatskom narodu na području RS-a, ustvrdio je da to što više od 90 posto predratne populacije danas nedostaje na tom području je plod zabrinjavajuće dehumanizacije odgovornih ljudi u domaćoj i međunarodnoj politici. “Kao članovi velike obitelji ljudskoga roda moramo se naučiti na međusobno uvažavanje u našim različitostima te na obavezu solidarnosti sa slabijima, obespravljenima i zapostavljenima. S pravom se očekuje od svakoga istinoljubivog, pravdoljubivog, miroljubivog stanovnika ove zemlje i susjedstva da se odlučno i neumorno bori protiv ozakonjenja potpunog iskorjenjivanja ovdašnjih domicilnih naroda, a s njima i njihovih vjerskih zajednica. Tome treba pridonijeti i ovaj studijski dan”, zaključio je biskup Komarica.
O stradanju Katoličke Crkve Vrhbosanske nadbiskupije u RS-u u drugom dijelu skupa govorio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Osvrćući se na Daytonsko-pariški mirovni sporazum, istaknuo je kako je 20 godina tako brzo prošlo, a tako sporo se provodilo ono što se dogovorilo i potpisalo, i to bez Hrvata u BiH. Upućujući na njegove nepravilnosti i nepravde nanesene hrvatskom narodu u BiH, upozorio je kako u strukturi vlasti nema korektnosti, da ono što traži za svoj narod priznaju i drugome te upozorio kako dogovora nema bez istih polazišnih točaka. Istaknuvši da je Vrhbosanska nadbiskupija poslije rata izgubila više od 300 tisuća katolika Hrvata, odnosno 65,43 posto ih je manje nego prija rata, donio je i neke od važnijih statističkih podataka. “Vrhbosanska nadbiskupija imala je prije rata 529.049 katolika, uglavnom Hrvata, a krajem 2104. samo 182.843 katolika što znači da je izgubila 334.266 katolika ili 65,43 posto. U nadbiskupiji tijekom rata i poraća potpuno je uništeno 690 crkvenih objekata. Tko je odgovoran što sam ostao bez više od dvije trećine svojih vjernika? Zar sam kriv što na to upućujem ne prozivajući ime, nego politiku”, rekao je kardinal Puljić, istaknuvši da su obnovili gotovo u cijelosti sve u ratu porušene župne crkve i crkvene objekte. Sve su to učili mali dobročinitelji i hrabri svećenici kojima danas odajem posebno priznanje, zaključio je kardinal Puljić.
Govoreći u kontekstu 20. obljetnice Daytonsko-pariškog sporazuma o pogledima Europske unije prema budućnosti BiH, europarlamentarac Andrej Plenković među ostalim je rekao da recentne rezolucije Europskog parlamenta o BiH ističu kako je za preobrazbu BiH u učinkovitu, uključivu i potpuno funkcionalnu državu nužno provesti ustavne reforme na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimne predstavljenosti čime bi se zajamčila odgovarajuća integracija BiH u EU. “Jedino je tako moguće osigurati potpunu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i drugih. Opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini od strateškog je interesa i za Republiku Hrvatsku te će zbog toga Hrvatska ostati najodlučnija zagovornica europske budućnosti BiH, a uloženi napori u transformaciju zemlje na kraju će biti nagrađeni punopravnim članstvom u EU”, ustvrdio je Plenković.
Bila je to prilika da se prvi puta sustavno, uz korištenje dostupne povijesne građe, studiozno razmotre sve činjenice vezane za protjerivanje Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja RS-a te uputi na sve negativne posljedice koje su proistekle iz nasilno protjerivanja stanovništva s banjolučkog područja. Na skupu su izlaganja održali i Šimun Penava, Srđan Šušnica, Mujo Begić, dr. Josip Jurčević, fra Velimir Blažević, mons. Ivica Božinović, dr. Miljenko Aničić, Alojz Jakirčević, dr. Ivo Miro Jović, Patsy Sorensen, bivša članica EU i gradonačelnica Antwerpena, dr. Miodrag Živanović, Gordana Katana, ministar Davor Čordaš i Frano Piplović.
Na konferenciji za medije biskup Komarica istaknuo je da hrvatski narod proteklih dvadeset godina nije imao svoje političke predstavnike koji bi se za njih intenzivno i učinkovito zauzimali. “Jedini koji su ostali uz svoj narod su predstavnici Crkve – biskupije. Mi činimo ono što smo dužni činiti u duhu evanđelja, u duhu međunarodnih ugovora, koji predviđaju pravo svakog čovjeka na neupitna ljudska prava i slobodu, na vlastito dostojanstvo. Uporno upozoravamo one koji odlučuju o sudbinama ljudi i naroda da trebaju zaštiti svaku etničku zajednicu na području Banje Luke i RS gdje nedostaje više od 90 posto predratnog broja katolika”, rekao je biskup Komarica. Dodavši kako na području Banje Luke živi mnogo manje vjernika nego 1995. upozorio je da nema održivog povratka jer nema pravnoga, materijalnog i političkog pomaganja, koje su deklarirali u Daytonu i poslije u mnogim deklaracijama. Izrazio je nadu da će taj Studijski dan pokrenuti ispravljanje velike nepravde nad obespravljenim ljudima ne samo banjolučke regije, BiH, nego i susjednih zemalja.
U sklopu programa postavljena je izložba fotografija i povijesnih dokumenata koji svjedoče o vremenu progona i protjerivanja nesrpskog stanovništva s područja Banjolučke biskupije.