Split, (IKA) – U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu 22. listopada otvoren je XXI. međunarodni teološki simpozij na temu ” Stid. Višeznačnost jednog osjećaja”. Održavanje simpozija pripomogli su Splitsko-makarska nadbiskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Uime organizatora, uvodnu riječ na otvorenju uputio je izv. prof. dr. Ivica Žižić, istaknuvši da je stid praiskustvo u kojem se ogleda rascjep koji je od čovjeka slike stvorio čovjeka ranjivo biće te da ukazuje na razliku koju čovjek osjeća između onoga što jest i onoga što bi trebao biti. “To jest rascjep u čovjeku, ali za kršćansku vjeru on može biti prilika da se ta čovjekova ogoljenost obznanjena u stidu milosno zaodjene, a pomračeni predjeli čovjekova bića da ponovno zadobiju svoj integritet”, istaknuo je dr. Žižić i svima zaželio uspješan i dobar rad na simpoziju.
Sve okupljene pozdravio je i Veliki kancelar KBF-a u Splitu splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić, koji je zahvalio svima koji već dvadeset godina ulažu trud u organizaciju toga velikog i važnog projekta. Osvrćući se na ovogodišnju temu, kazao je kako mu se čini da je naše vrijeme više obilježeno strahom, a stidom i sramom sve manje. “Ne bi bilo dobro ako bi se stid udaljio od čovjeka. Najgore je za naše društvo ukoliko nam obrazi postanu debeli. To je opasnost da se čovjek degradira jer stid i sram valoriziraju čovjeka u njegovu dostojanstvu i svjedoče da je čovjek moralno i odgovorno biće. Potpuni izostanak stida ne bi bio znak zrelosti nego prezrelosti ili gnjilosti”.
Simpozij je otvorio dekan KBF-a izv. prof. dr. Anđelko Domazet, istaknuvši da je skup pred zadatkom da pojasni semantičko bogatstvo pojma i osjećaja stida, da kroz optiku raznih humanističkih disciplina sagleda kontekste i upotrebu te da raskrinka zlouporabu ili zaborav onoga što se pod osobno i privatno često skriva kao neugodan i nepoželjan osjećaj. “Želio bih da skup reflektira ono što se sam jezik pobrinuo da iskaže, a mi su svojoj praksi često zaboravljamo: na odgojna upozorenja koja prizivaju na čestit put, humaniziranje samih sebe, na stid kao pedagoško sredstvo odnosno kao čudoređe za nezaobilazni put ljudskosti”. Zaključio je da bismo bezuvjetno trebali vratiti stid u mišljenje, suvremenu komunikaciju, odgoj i poslovanje te da izostanak stida ukazuje da je u krizi vjera u Boga. Svima je zaželio dobrodošlicu i plodan rad.
Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predstavljanje zbornika radova XX. međunarodnoga znanstvenog simpozija “Laička država-religija-crkva: od ideologizirane neutralnosti do prostora dijaloškog suživota” o kojem je govorio prof. dr. Nikola Bižaca. Potom je uslijedilo izlaganje prof. dr. Gordana Črpića (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb) “(Be)Sramna kultura”. Dr. Črpić prikazao je povijesnu perspektivu stida koji se, kao i sram, pokazao promjenjivom kategorijom čije se granice mijenjaju kako se mijenja vrijeme i društvo. Prvi dan simpozija završio je raspravom koju su moderirali prof. dr. Nikola Bižaca i izv. prof. dr. Ivica Žižić.