Kotor Varoš, (IKA) – Hrvati i muslimani Kotor Varoša u BiH 17. listopada 1992. godine natjerani su u četrdesetak autobusa i odvezeni prema Travniku. Progon je trajao tijekom cijelog rata, a godine 1995. gotovo svi Hrvati i muslimani morali su napustiti svoja ognjišta. Svake godine kotorvaroški Hrvati 17. listopada spominju se svog progonstva i stradanja misom zahvalnicom za doživljenu slobodu i molitvom za 729 poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih žrtava u II. svjetskom ratu (557) i Domovinskom ratu (172) te za prognane u ovom ratu i malobrojne koji su ostali živjeti u Kotor Varošu.
Ove godine koncelebrirano euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Male Gospe predvodio je fra Stipo Marčinković, župnik župe Sućuraj na otoku Hvaru. Vjerujemo da je Isus po svom obećanju s nama, sa svima prognanima, mučenima i ubijenima, osobito s članovima obitelji poginulih. Molimo ga da njima i svima nama za život snage dadne, istaknuo je fra Stipo u propovijedi te izrazio uvjerenje da se uspjeh i spasenje ne postiže mržnjom nego čestitim životom i žrtvom. “Dragi naši kotorvaroški Hrvati, potičem vas na vjeru, ljubav i pouzdanje u Boga i jednih prema drugima. Bez te vjere, ljubavi i pouzdanja nećemo moći opstati na ovim prostorima. I suviše nas je malo da bi smo se dijelili zbog bilo čega i bilo kada. Neka nas po toj vjeri, ljubavi i povjerenju u Boga i jednih prema drugima prepoznaju da smo pravi vjernici i pravi Hrvati. U toj vjeri, ljubavi i pouzdanju danas smo se okupili. A Isus reče: ‘Gdje su dvojica ili trojica sabrani u moje ime, ja sam među njima’. Neka Gospodin ostane s nama, kao što je Jahve bio s Izraelcima, a mi se ovako, kao danas, i na razne načine družimo jedni s drugima, vjerujmo jedni drugima, volimo jedni druge i molimo jedni za druge”, zaključio je župnik Marčinković.
Nakon misnog slavlja kod spomen-obilježja sa 729 spomen-ploča poginulih, umrlih i nestalih Hrvata II. svjetskog i Domovinskog rata nakon prigodnih govora položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a župnik Marčinković izmolio je opijelo za pokojne.
Prije Domovinskog rata župa Kotor Varoš imala 5600 vjernika, Sokoline 1800 i Vrbanjci 3500. Danas u sve tri župe živi samo oko 220 uglavnom starijih osoba. Domovi i gospodarski objekti prognanih porušeni su, zapaljeni i devastirani. Mnogih sela više uopće nema kao i cijele župe Sokoline.