Čakovec, (IKA) – Fra Josip Tretnjak, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, koji je preminuo u Čakovcu u srijedu 7. listopada u 68. godini života, 52. redovništva i 43. godini svećeništva, pokopan je u petak 9. listopada na čakovečkom groblju. Sprovodne obrede i misu zadušnicu predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s umirovljenim biskupom Linza Maximilianom Aichernom i predsjednikom Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevskim pomoćnim biskupom Perom Sudarom, provincijalnim ministrom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilijom Vrdoljakom te brojnim franjevcima i drugim svećenicima.
Oproštaju i ukopu u franjevačku grobnicu nazočilo je mnoštvo vjernika župe sv. Nikole biskupa, u kojoj je posljednju godinu dana o. Tretnjak obavljao službu župnog vikara, vjernici iz Hrvatske katoličke misije u austrijskom Linzu gdje je službovao više od dva desetljeća, članovi obitelji, rodbina i vjernici iz njegova rodnog Štefanca nedaleko od Čakovca, više od 60 franjevaca svećenika, časne braće i bogoslova, 20-tak svećenika na službama u međimurskim župama, redovnice iz više zajednica te mnogi drugi. Životni put tog zauzetog pastoralnog djelatnika prikazao je provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak koji je istaknuo da su ga kao odgovornog i radišnog franjevca i svećenika svi iskreno voljeli, a njegov rad izuzetno cijenili.
Fra Josip Tretnjak rođen je 9. ožujka 1948. godine u obitelji Franje i Eve r. Crkvenčić. Nakon osnovne škole 1962. godine ulazi u franjevačko sjemenište i gimnaziju na zagrebačkom Kaptolu. Nakon godine novicijata u Cerniku (1964.-1965.) i završetka sjemeništa i gimnazije, 1967. godine upisuje u Zagrebu Teološki fakultet koji završava 1974. godine. Za svećenika je zaređen 8. srpnja 1973. godine i namješten je kao apsolvent bogoslovije u franjevački samostan u Slavonskom Brodu, gdje ostaje kratko vrijeme. Ubrzo će njegova glavna misija postati iseljenički pastoral hrvatskih radnika u Austriji i Njemačkoj. Već 1974. godine poslan je za dušobrižnika hrvatskih radnika u HKM u Beč, a nakon četiri godine djelovanja preuzima vodstvo HKM-a u njemačkom Freudenstadtu gdje ostaje do 1982. godine. Potom se vraća u domovinu, gdje u Virovitici djeluje kao vikar i kapelan. Godine 1984. imenovan je gvardijanom i župnikom u Vukovaru gdje ostaje do 1990., nakon čega je do 1993. bio župnik i upravitelj filijalne kuće u Zapolju kraj Nove Gradiške. Ponovno odlazi u Austriju gdje je imenovan voditeljem HKM-a u Linzu i delegatom Definitorija Provincije za braću u Austriji. Godine 1996. preuzima službu naddušobrižnika za hrvatsku iseljeničku pastvu u Austriji. Na tim je službama bio sve do 2014. godine kada se vratio u domovinu, u svoje Međimurje, preuzevši službu župnoga vikara i ekonoma u samostanu i župi sv. Nikole u Čakovcu. Preminuo je na blagdan BDM od Krunice u Županijskoj bolnici u Čakovcu od posljedica zloćudne bolesti koja ga je pratila posljednjih godina.
Provincijalni ministar naveo je tri područja njegove djelatnosti za koja mu je uputio priznanje i zahvalnost. To su njegovo služenje Crkvi kroz svećeničku službu, služenje hrvatskom iseljeništvu na pastoralnom i socijalnom planu, te prijateljsko služenje franjevačkom bratstvu. Dao je neizmjeran doprinos skrbi za hrvatske iseljenike. Njegov predan i odgovoran rad pridonio je zauzetoj i organiziranoj brizi o pastoralu hrvatskog iseljeništva u čemu je uživao ugled i poštovanje domaće i austrijske Crkve, osobito biskupije Linz u kojoj je djelovao 21 godinu. Kroz njegovo vodstvo i povezivanje HKM-ova u Austriji, zajednički rad i suradnju, vjerničke zajednice u Austriji uživale su posebnu pažnju i poštivanje, kako u vjerničkim, tako i u državnim krugovima.
Uime biskupije Linz biskup Aichern, koji je s o. Tretnjakom blisko surađivao, zahvalio mu je na izgradnji jake vjerničke zajednice hrvatskih iseljenika, kao i na duhovnoj brizi o vjernicima svih narodnosti u Linzu i okolici te tamošnjoj bolnici. Riječi zahvalnosti i oproštaja uputio je i dr. Laszlo Vencser, nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo stranaca u Austriji, zahvalivši mu uime Austrijske BK i svoje osobno za primjerenu suradnju i predanje pastoralnom radu.
Na kraju su riječi oproštaja uputili biskup Sudar i čakovečki gvardijan i župnik fra Željko Železnjak. Biskup Sudar napomenuo je kako se fra Josip nikada nije žalio na bol zbog teške bolesti, ali je s boli proživljavao sve teškoće hrvatskog naroda. Uputio mu je duboku zahvalnost za služenje hrvatskom narodu i Crkvi uime čitave inozemne pastve i domovinske Crkve. Gvardijan Železnjak istaknuo je kako se opraštaju u vjeri i s molitvom zahvalnosti od franjevca koji je oplemenio svaku sredinu u kojoj je djelovao i koji će onima koji ostaju biti nadahnuće i primjer življenja vjere.
Biskup Mrzljak predvodio je potom misu zadušnicu u župnoj i franjevačkoj crkvi Sv. Nikole biskupa u zajedništvu s biskupima i 50-tak svećenika. U uvodu mise biskup je okupljenima napomenuo da su sabrani s vjerom da se fra Josip rodio za vječnost te da je sada s Onime kojem je vjerovao i kome je služio. U propovijedi je istaknuo kako bi se čitav njegov život mogao sabrati u misao “da je uistinu živio za drugoga”, a snagu za to crpio je u Božjoj riječi i Kruhu života.