Zagreb, (IKA) – U uvodniku novoga broja lista franjevačkih zajednica “Brat Franjo” urednica Antica-Nada Ćepulić u osvrtu na aktualni trenutak vezan uz izbjegličku krizu, ističe kako je to “možda i presudna kušnja za našu kršćansku vjeru”. Jer, “ne radi se samo o tome kolika je i kakva naša vjera, već i je li još uopće živa”.
Uz blagdan sv. Franje, list donosi prijevod pisma pape Grgura IX. kojim Papa o kanonizaciji osnivača Reda manje braće Crkvi u Hrvatskoj nalaže da blagdan slave svake godine 4. listopada. O samom procesu kanonizacije sv. Franje piše fra Bernardin Plantek.
U nastavku promišljanja o Franjinu pristupu Svetom pismu fra Darko Tepert daje osvrt na Pravilo za samotišta, te tekstove koji su se prenosili u tradiciji Siromašnih gospođa, to jest klarisa, a posebno ističe Franjinu Oporuku. Sam naslov “‘Bez tumačenja’ protumačena riječ” upućuje na Franjino “uporište”, a to je Riječ Božja.
Teološko promišljanje “Tvrd je to govor” potpisuje fra Rozo Brkić. Autor se reflektira na današnju krizu, te podsjeća kako je i u vrijeme sv. Franje kriza društva, kriza Crkve, kriza vjere i kršćanskog identiteta bila duboka te da je negdje iz dubine kršćanskoga naroda provirivala težnja za autentičnim, što se na različite načine očitovalo u pokretima za evanđeoski i apostolski i siromašni život. To je Franjo izrekao riječima “Bog moj i sve moje”.
Na tom tragu Brkić ističe kako i mi možemo iščitavati svoju sadašnjost, te rješenje naše krize ne tražiti u savezu sa svjetovnim moćima.
Uz Godinu posvećenog života fra Nikola Vukoja nastavlja niz “Neki elementi posvećenoga života sv. Klare i njezinih sestara”. Ističe kako Klara “sa svom odlučnošću, ali i iskrenom poniznošću i obazrivošću, pokazuje i živi ono što bismo mogli nazvati istinskom i odvažnom vjernošću i ljubavlju prema Crkvi. Riječ je o vjernosti koja nije popustljiva ni prema samoj Crkvi u nekim njezinim stavovima i ponašanjima koji razvodnjavaju evanđeosku mudrost. Klara ni u svojoj Crkvi, koju iskreno ljubi i u kojoj doista živi svim svojim snagama, ne prihvaća mudrost ovoga svijeta, ona se tiho i obazrivo opire toj popustljivosti u nasljedovanju Isusa Krista, siromašnoga i raspetoga”.
Rubrika “Iz Klarine baštine” donosi tekst “Hodočasnici i pridošlice sa svim stvorenjima” kojim autorica s. M. Tarzicija Čičmak, klarisa, daje osvrt na pismo što ga je generalni ministar fra Michael Anthony Perry, OFM, uputio Siromašnim sestrama povodom svetkovine sv. Klare. Ističe kako se fra Perry nadahnjivao Papinom enciklikom “Laudato si'”, te je u Klarinu životu pronašao primjere koje je povezao s Papinim mislima.
Povijesna rubrika iz pera fra Daniela Patafte u nizu “Zaključci Četvrtog lateranskog koncila u spisima sv. Franje Asiškog” donosi prilog o “Heretičkim pokretima 12. i 13. stoljeća”. Fra Marinko Pejić ističe pak “Aktualnost Franje Asiškog u suvremenom svijetu”. Posebno upućuje na Franjino originalno traženje Boga, traženje nekoga tko se može doživjeti kao brat, te naposljetku njegovu brigu za stvoreni svijet.
Uz 500. obljetnicu rođenja sv. Terezije Avilske fra Bernardin Plantek piše o toj svetici i njezinoj uskoj povezanosti s Franjevačkom školom i franjevačkim učiteljima. O pobožnosti i apostolatu u Franjevačkom svjetovnom redu piše fra Augustin Kordić, OFMConv. “Brat Franjo” donosi i nekoliko crtica iz života, tj. življenja evanđelja koje potpisuju Stjepan Lice, Štefica Šimunić, Ružica Lice i Claudia Kirasić. List pred čitatelja kao uzore stavlja novog sveca iz franjevačke obitelji fra Junipera Serru kojega je papa Franjo kanonizirao za pohoda SAD-u, te slugu Božjega Luciena Botovasoa (1908. – 1947.)
U novome broju može se pročitati i osvrt na Drugi europski kongres OFS-a i FRAMA-e, obavijest o novoj upravi Družbe kćeri milosrđa TSR sv. Franje, te novom provincijalnom vodstvu Milosrdnih sestara sv. Križa.