Đakovo, (IKA/TU) – U Dvorani biskupa Antuna Mandića SNFK u Đakovu 2. listopada nastavljen je znanstveni simpozij na temu “Snažno ste doprinijeli čudesnom uskrsnuću vašeg slavnog hrvatskog naroda.” (Vladimir Solovjev Strossmayeru), koji je organizirao Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, prigodom 200. obljetnice Strossmayerova rođenja.

Doc. dr. Darija Damjanović Barišić (Đakovo) u predavanju “Strossmayer i rješenje hrvatskog (slavenskog) pitanja” bavila se pitanjem rješenja hrvatskog (slavenskog) pitanja te utjecajem biskupa Strossmayera na njegovo rješavanje. Predavačica je istaknula kako biskupovo djelovanje treba promatrati u okviru čitave Habsburške Monarhije i čitave Europe 19. i 20. stoljeća. Kao glavni problem biskup Strossmayer isticao je neravnopravni položaj Hrvata u Monarhiji, koji mu je probudio želju da se bori za prava i jednakosti svih Slavena. U vijeću se zalagao za federalističku koncepciju, a 1960. postaje članom proširenoga carevinskog vijeća gdje se još više bori za prava svog naroda. Za poznavanje pravog položaja Hrvata u 19. stoljeću vrlo je važna korespondencija biskupa Strossmayera i Eugena Kvaternika. U sljedećem dijelu izlaganja dr. Damjanović Barišić istaknula je važnost “istočnog pitanja”. Strossmayer je isticao da se tim pitanjem treba baviti svaki hrvatski političar, a u tome radu se istaknuo Franjo Rački. Nakon niza neuspjelih pokušaja rješavanja političke krize, Strossmayer se povlači iz političkog života i svoje snage ulaže u kulturno i vjersko ujedinjenje Slavena.

U središte predavanja “O povezanosti Istre i banske Hrvatske u vrijeme biskupa Strossmayera” prof. dr. Nevio Šetić (Pula) stavio je povezanost biskupa Strossmayera i istarskih Hrvata. Djelo biskupa Strossmayera sukladno je s europskim društvenim procesom 19. i 20. st. Tu su se javile sljedeće ideje: preporodi i nacionalno-integracijski procesi, modernizacijski, demokratizacijski i socijalizacijski procesi, gdje je Strossmayer snažno pružao svoj utjecaj. Istra kao prometno i trgovinsko središte je teritorij koji niti jedna zemlja ne bi ostavila, pa ni Austrija. Snažna veza Strossmayera i biskupa Dobrile dovela je do toga da ni Strossmayer tako lako neće odustati od Istre. Zanimljiva je činjenica da su Hrvati i Slovenci bili većinska skupina u Istri, a da su ipak predstavljeni kao građani drugog reda. Upravo je zbog toga Strossmayer odlučio financirati čitaonice u Istri kako bi Hrvati i Slovenci dobili prosvjetno-društvenu podlogu. Ni nakon smrti biskupa Dobrile, Strossmayer nije digao ruke od Istre, nego ju je još više moralno i materijalno potpomagao. Kao zaključak izlaganja prof. Šetić ističe da su biskupi Dobrila i Strossmayer za cilj postavili osnivanje jake Hrvatske, a u sastav te Hrvatske svakako stavili i Istru. Njihova borba za prava Hrvata u Istri donijela je kompas kojim će se Hrvati kretati po olujnom moru kako ne bi izgubili svoje hrvatstvo.

Treće predavanje “J. J. Strossmayer i Dalmacija” održao je prof. Varezić jer iz opravdanih razloga najavljeni prof. Marko Trogrlić nije doći. U središte predavanja stavio je odnos biskupa Strossmayera i dalmatinskih problema. Favoriziranje talijanske kulture i zanemarivanje autohtonog društva dovest će do gubitka identiteta dalmatinskog stanovništva. Ipak se pojavila ona skupina društva kod koje se probudila nacionalna svijest. Strossmayer je podržavao skupljanje autohtone literarne građe, a period njegovog političkog djelovanja doveo je do želje da Dalmacija uđe u ujedinjenu Hrvatsku. S vremenom će zbog rezultata izbora Dalmatinskog sabora, pitanje ujedinjenja pasti u drugi plan, a cilj će biti pridobiti pristaše iz svih skupina društva. Ključna podrška je dolazila s teritorija Banske Hrvatske, gdje svakako naglasak treba staviti na biskupa Strossmayera. Nakon neuspjelog ujedinjenja Hrvatske biskup se povlači iz političkog života, ali veza s Dalmacijom je ostala jaka, istaknuo je Varezić. Tom teritoriju Strossmayer je nudio moralnu i materijalnu pomoć. Potpomažući omogućeno je osnivanje škola i drugih kulturnih institucija. Godine 1870. napokon narodnjaci dolaze na vlast. Na izborima 1876. predizbornu kampanju narodnjacima je financirao upravo biskup Strossmayer. Na kraju predavač ističe da je prelazak dalmatinskih općina u hrvatske ruke upravo bio zasluga biskupa Strossmayera.

Uslijedilo je predavanje dr. Antuna Japundžića (Đakovo) “Strossmayer i ekumenizam”. Dr. Japundžić u prvom dijelu predavanja stavlja naglasak na Strossmayerovo poimanje Crkve. Prožet vjerom i nacionalno prosvijećen borio se za svoj narod i ujedinjenje Katoličke Crkve. U svojim spisima jedinstvo je nazivao “najuzvišenijim ciljem svetog našeg otkupljenja”. Premda je taj pojam višeznačan, biskup promatra jedinstvo kao “Kristov dar”. Nadalje ističe kako Strossmayer ideju o ujedinjenju ne dobiva samo na temelju teoloških elemenata nego su tu svakako prisutni i elementi nacionalnosti, kulture i politike. Pokazivao je naklonost pravoslavnima i protestantima, želeći s njima stupiti u dijalog. Nadalje, predavač spominje I. vatikanski sabor, gdje se Strossmayer otvoreno protivio pogrdnim govorima o protestantizmu. U predavanju je naglasak stavljen na ćirilo-metodsku baštinu. U zaključku Japundžić ističe rečenicu kojom opisuje Strossmayera: “On je most između dva svijeta, dvije kulture i dvije Crkve.” Svojim je djelovanjem postavio temelje za nadolazeće koncile i suvremene ekumenske rasprave.

Doc. dr. Ivan Milotić (Zagreb) u predavanju “Potpora biskupa Josipa Jurja Strossmayera čitaonicama i narodnjačkom pokretu u Istri” stavio je naglasak na teritorij Istre koja je pod očitim utjecajem Italije. Talijani su se često nazivali većinskim narodom, ali istina je da su oni bili pretežno koncentrirani u priobalnim gradovima, dok su Hrvati i Slovenci u unutrašnjosti i daleko su brojniji, ali su predstavljeni kao građani drugog reda. Oko rješavanja takvog položaja Hrvata važnu ulogu ima Juraj Dobrila. Općenito je svećenstvo imalo najveću ulogu u gotovo svakom aspektu modernog društva. Biskup Dobrila rješenje vidi u osnivanju čitaonica na teritoriju Istre. Čitaonice tada predstavljaju “svekolike slavjanske misli”. Jedan od još važnijih pomagača čitaonica je upravo biskup Strossmayer. Poznato je da je potpomagao čitaonice u Senju, Kraljevici, Vrbniku, Velom i Malom Lošinju, Rijeci i Puli. u zaključku dr. Milotić ističe kako je temelj istarskih čitaonica upravo Strossmayer koji je zajedno s ostatkom svećenstva Istranima probudio nacionalnu svijet i potaknuo ih na čvrsto odupiranje talijanizaciji.

Dr. Petar Vrankić u predavanju “Strossmayer i preuređenje crkveno-pravnog stanja u Katoličkoj Crkvi u BiH 1878.-1881.” ističe kako je Strossmayer nakon 115 godina pokušao vratiti teritorij Bosne pod svoju jurisdikciju. Vrlo lako je stupio u kontakt s bosanskim franjevcima koji su mu polako prenijeli ideje o odgoju mladeži, gradnji novih crkvi i slično. Razočaran politikom Pešte i Beča, pobojao se za budućnost Bosne. Kada je vidio da će Austrija zaposjesti taj teritorij odlučio se obratiti Svetoj Stolici. Pismeno i usmeno je izlagao pred Lavom XIII. i rimskim kardinalima. Predložio je proširenje jurisdikcije Đakovačke biskupije nad prostorom Bosne dok se ne nađe neko bolje rješenje. Ako ne to, onda neka jurisdikciju preuzme Zagreb. A ako se ne odobri ni ova opcija, neka Crkvu u Bosni jednostavno vode bosanski franjevci. Biskup Strossmayer se obratio i Beču, no tada je jednostavno rečeno: “Saslušat ćemo ga, ali ga nećemo slijediti.” Na kraju se pojavio još jedan problem – novac za obnovu hijerarhije u Bosni. Strossmayerovi privatni fondovi nisu dovoljni, pa se zaključuje da to nije obaveza niti Mađarske niti Austrije posebno, već se problem trebao riješiti zajednički. Na kraju predavač zaključuje da se Strossmayer zaustavio na pola puta. Njegove ideje o Bosni su bile premašene i nisu se realizirale i to je jedan od rijetkih pothvata koje Strossmayer nije uspio oživiti.

Dr. Dražen Kušen (Osijek) održao je potom predavanje Ekonomski pravni i vjerski aspekti Strossmayerova naseljavanja Slovaka. Polazište Kušenova predavanja bila su ranija istraživanja pokojnog đakovačkog svećenika, kanonika i sveučilišnog profesora mons. dr. Andrije Šuljaka. Predavač se bavio ekonomskim aspektima Strossmayerova naseljavanja Slovaka. Govorio je o pravnim i vjerskim pitanjima slovačkog stanovništva na području Đakovštine te problemima njihove integracije. Pravni aspekti naseljavanja zahtijevali su gruntovne dokumente kao polazište, suglasnost stolnoga kaptola u Đakovu, pisane uvjete naseljavanja i slično. Katoličko stanovništvo se tako integrira u Punitovce, a biskup Strossmayer davao je zemljišta da bi im se omogućile gradnje crkava, a stanovnici zadržavaju svoj slovački jezik.
Nakon rasprave i završetka simpozija u Strossmayerovu čast održan je i glazbeni koncert “S obje strane Jadrana” u izvedbi Hrvatskoga baroknog ansambla.