Kaštel Sućurac, (IKA) – Treći dio znanstvenog skupa u subotu, 19. svibnja nastavljen je pod nazivom „Fra Bernardin Sokol u promicanju glazbene kulture”, koji se odvijao poslijepodne, kojemu je predsjedatelj bio mo Josip degl’Ivellio, započeo je glazbenim prilogom „Fra Bernardin Sokol: Iz glazbenih monologa” koji su izveli Zoran Velić, za glasovirom, a pjevao je tenor Goran Velić. Skup je završio okruglim stolom na temu „Valorizacija glazbenog i pedagoškog djela fra Bernardina Sokola”, a sudjelovali su glazbenici i muzikolozi, a predvodila ga je muzikologinja prof. dr. sc. Hana Breko Kustura.
Prvo izlaganje je imao doc. dr. sc. Josip Dukić, povjesničar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu koji je trebao izlagati u prvom dijelu znanstvenog skupa, na temu „Komunističke čistke i ubojstvo fra B. Sokola, u kojem je govorio o brojnim likvidacijama i nastojao je rasvijetliti i slučaj poznatog franjevca Sokola, čija je smrt samo jedna u nizu svih onih stradalih intelektualaca koje su komunisti smatrali izravnom prijetnjom njihovom dolasku na vlast. Nabrojio je crne liste tzv. crne knjige u kojima se odlučivalo što raditi s okrivljenim ljudima, od osnutka OZNA-e, bez suda su likvidirali 2 156 osoba u Splitu, nemamo podatke za Kaštela, Omiš…, sve pod cijenu doći na vlast, i pod cijenu masovnih likvidacija. I nakon 30 godina istraživanja nije utvrđen broj ubijenih ni u Dalmaciji ni u Hrvatskoj, a ne postoji ni volja da se te žrtve popišu, niti im se daje osobita pozornost.”
Potom je slijedilo predavanje „Uloga fra Bernardina Sokola u pokretanju inicijative za glazbenu formaciju u Crkvi u Hrvata” prof. dr. sc. o. Marijana Steinera, liturgičara i glazbenika s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, koji je kazao da je fra Bernardin Sokol na svom studiju crkvene glazbe u Klosterneuburgu kraj Beča i Rimu, upravo na tamošnjim glazbenim institucijama spoznao vrijednost i važnost sustavne glazbe i izobrazbe i već tada „sanjao” o nečemu sličnom u našoj domovini, te je za cilj postavio osnivanje crkvene glazbene škole po uzoru na Austriju, Italiju i Sloveniju…”.
Dr. sc. Joško Ćaleta, etnomuzikolog i skladatelj s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu održao je izlaganje „Doprinos fra Bernardina Sokola hrvatskoj etno-muzikologiji” u kojem je govorio o Sokolu koji odabire crkvenu pučku glazbu kao predmet svojeg istraživanja te je povukao paralelu sa Brankom Marićem iz BiH, koji prvi u svojim radovima spominje gangu.
Prof. dr. sc. Edo Škulj, muzikolog, glazbenik iz Ljubljane priredio je izlaganje na temu „Tragovi i odjeci fra Bernardinovih skladbi u Sloveniji” koje je pročitao fra Bernardin Škunca. U njemu govorilo o prisutnosti fra Bernardina Sokola u slovenskim glasilima. Istaknuto je kako je bio najprisutniji hrvatski glazbenik u slovenskim glasilima, posebno u Crkvenom glasniku. Slovenci su cijenili fra Bernardina, te je autor potražio sličnoga slovenskog glazbenika, i pronašao ga je u Francu Kimovcu te ih uspoređuje, jer su slične glazbene izobrazbe. Skladali su slične kompozicije, crkvene najviše, premda je Sokol bio otvoreniji u svjetovnim temama.
Voditelj mo Josip degl’Ivellio je na kraju kazao da se fra Bernardin rodio u Kaštel Sućurcu, ali po njemu se je on „rodio na otočiću Badije”, gdje je stvarao, skladao… te pozvao da se ovaj skup održi i u Korčuli, kako bih se skinula ljaga s njegovog imena.

Nakon toga održan je okrugli stol na temu „Valorizacija glazbenog i pedagoškog djela fra Bernardina Sokola” u kojemu su sudjelovali glazbenici i muzikolozi, a predvodila ga je muzikologinja prof. dr. sc. Hana Breko Kustura, koja je kazala kako treba da se nanovo istraži faktografija, odlazak na izvore o fra Bernardinu. „Ovaj skup je treći, kruna svega i korak dalje u pokušaju vraćanja vrednovanja i progovaranju o fra Bernardinu Sokolu kao glazbeniku. Jesmo li svjesni onoga što je kazao o. Marijan Steiner da je fra Bernardin kozmopolit svog vremena, vrhunski glazbenik, koji njeguje svetu glazbu, ali se obraća i puku, nazočan je na svim sferama, piše, bori se za institucionalno crkveno obrazovanje. Njegova je inventivna, brojna i zanatski briljantno napisana glazba, on ne podilazi slušatelju, već odražava čovjeka koji je prije svega polifoničar, jer u onom trenutku kad mislite da misa nije sakralna on se vraća Angelusu”, rekla je prof. dr. sc. Hana Breko Kustura. Dr. Vito Balić koji je išao na fra Bernardinove izvore, kao najbolji poznavatelj njegovih djela, koji je čitao note, svirao, ušao u srce Bernardina Sokola, ovom prigodom je kazao, „kako je zadivljujuće, kolika je količina skladane glazbe i veliko profesionalno znanje s minimumom pogrešaka u tiskanom izdanju, jer je Sokol vrhunski znao svoj zanat”.
Sokol zaslužuje da se vrati u svoj narod odakle je ponikao, bio je vizionar, vrhunski skladatelj, nije mu s Badije trebao internet. Trebalo bi naći crkveni zbor koji bi izvodio njegovo glazbeno stvaralaštvo, napraviti jedan izbor, kako bi Sokol zaživio i u crkvenoj izvedbi. Što je Bernardin Sokol u svojem vremenu i što nam je ostavio danas?, upit je kojim se završio okrugli stol.
Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, jedna od organizatorica skupa, kazala je da će se potruditi da GKK u suradnji s djecom naprave igrokaz o fra Bernardinu Sokolu, koji je bio i dječji pjesnik, kako bi svekolikoj hrvatskoj javnosti približili ovog vrhunskog hrvatskog glazbenika, franjevca, hrvatskog mučenika.
Dr. Mihovil Biočić, je upitao don Josip Dukića može li se zatražiti službena rehabilitacija fra Bernardina Sokola u društvu, i kazati istinu, on nije kriv, jer to je bio zločin, crveni zlikovci su ga ugušili. Može li biti službena rehabilitacija? Kazati javnosti da je bio pošten čovjek, hrvatski mučenik i velik glazbenik?” Don Josip Dukić je odgovorio da je znanstveni skup najbolja rehabilitacija te da treba i dalje istraživati i pokazati ljudima povijesni kontekst i ono što su ljudi stvarno napravili.
Znanstveni skup je završio riječima zahvale dr. sc. fra Bernardin Škunca, jednog od organizatora, u ime Provincije sv. Jeronima, koji je posebno naglasio da je fra Bernardin ljubio Katoličku Crkvu, Papu, Domovinu, hrvatsko selo, bio je prirodoljub, domoljub, čovjekoljub, imao je silan unutarnji zanos elementarnog Dalmatinca, te se karakteristike iščitavaju u njegovim naslovima glazbenih i pisanih djela. Potom je posebno zahvalio onima koji su uz njega, nesebično doprinijeli da se ovi „Dani” održe, a to su Milivoj Bratinčević, prof. Mihovil Biočić, dr. Vladan Vuletin, a posebno Renati Dobrić, ravnateljici Gradske knjižnice Kaštela i ostalim članovima organizacijskog odbora, te pozvao sve predavače da što prije predaju svoje radove kako bi se otisnuo Zbornik do 28. rujna, za obljetnicu smrti fra Bernardina Sokola kada će biti izvršen prijenos njegovog tijela u rodna Kaštela.
Milivoj Bratinčević u ime Društva „Bijaći” zatvorio je znanstveni skup riječima kako zabrinjava šutnja na Korčuli o fra Bernardinu Sokolu. „Mi želimo samo našega hrvatskog mučenika, vrsnog glazbenika fra Bernardina Sokola izvući na svjetlo dana. I nećemo u tome stati. I Sokol će ponovno letjeti!”, rekao je slikovito Bratinčević.
Program je vodila Lejdi Oreb, koja je prelijepim duhovnim i domoljubnim mislima „Svjedočiti Istinu”, suživljeno oplemenila i uljepšala sveukupni program posvećen fra Bernardinu Sokolu.