Osijek, (IKA) – U osječkoj knjižari Kršćanske sadašnjosti “Dr. Josip Turčinović” 25. rujna nastavljen je ciklus programa “Susret s autorom” na kojemu je gostovao don Anton Šuljić, pjesnik, publicist i kantautor. Uz odabrana čitanja i promišljanja o duhovnim i umjetničkim temama u prozi, poeziji, glazbi i teološko-likovnim prikazima opsežnog Šuljićeva stvarateljskog opusa, Vesna Trenkl, voditeljica KS-ove knjižare u Osijeku, upoznala je mnoštvo posjetitelja s njegovim plodonosnim radom osvjedočenim u desetak književnih naslova. Uz čitanje ulomaka iz knjiga, poeziju i razgovor s gostom, posjetitelji su bliskije upoznali Šuljića koji je Osječane počastio pjevanjem i sviranjem svojih šansona na gitari (Dječak s kruhom i ribom, Mirjam), najavivši snimanje na nosač zvuka.
Anton Šuljić rođen je 1955. godine u Novalji na otoku Pagu i, prvotno uz svećenički poziv (zaređen 1981.), prisutan je u umjetnosti književnim djelima koja piše, kao istraživač i zaljubljenik u hrvatski jezik, na književnom jeziku, rodnom čakavskom i na staroslavenskom (prva zbirka Triptihon duše, 1991.). Recitirajući iz prvijenca pjesmu “Umjesto biografije” na staroslavenskom, zaslužio je gromoglasni pljesak posjetitelja kao i za izvedene šansone na gitari, Šuljić je uživo potvrdio glazbeni talent koji su poklonici duhovne glazbe naposljetku mogli ponijeti kući na CD-u, kao i traženi trostruki meditacijski album “Za križem Kristovim” uz koji se tematski uklapa zbirka sabranih osam križnih putova. Rečeno je kako Šuljić niz godina živi i radi u Zagrebu (od 1999. do 2006. ravnatelj Informativne katoličke agencije, a od 2006. do danas pomoćnik direktora KS-a) i, ističe Trenkl, “don Anton je velik u svojoj jednostavnosti”, a to se ogleda u šest objavljenih zbirki pjesama, brojnim radijskim meditacijama, snimljenim CD-ovima, glazbeno-poetskim recitalima vlastitih skladba i stihova te u književnim recenzijama i kritikama.
Nižući naslove poetskih zbirki, Trenkl je propitivala autora o njihovu nastanku i etimologiji npr. zbirka “Pinčokanje (pinčokati – zaboravljena riječ iz pastirskoga života, a označava bezbrižno lagodno ludovanje u trenucima kada mladi janjci skaču radeći piruete, ludiraju se), a Šuljić je pojasnio kako uporaba “izgubljenih riječi” ima nakanu sačuvati riječi u umjetnosti i biti “pohvala Onomu tko u nama dovršava nedovršeno”. Također, umjetnik je o nastajanju određenih djela otkrio dojam kao da je bio “medij za stvaranje” te je, osvrćući se poticajno-ohrabrujuće tekstove rađene za radijske emisije objavljene 2004. u knjizi “Dobri menadžer”, rekao kako je prispodoba o Dobromu Pastiru i danas aktualna: “Za mene je uvijek izazov kako iz svoga iskustva, egzistencijalnoga, iz svoga miljea i vlastite kože približiti ono što je Isus htio reći i sam svoj spisateljski vijek sam tome posvetio.” U nizu poetskih i proznih citata, stihovnih izričaja odnosa Boga i duše (nisam te dodirnuo, ali ipak moja te se duša sjeća) slušatelji su mogli steći dojam o “ispisivanju neispisivoga bez patetike”, traganju Neistraživoga u umjetnosti kao susretištu dobra i prepoznavanju kršćanskih te evanđeoskih vrednota, a istovremeno osluškivati Šuljićevu estetiku i duhovnost poteklu na neiscrpnom vrelu nadahnuća u Trojstvenomu Bogu i malom čovjeku.
Budući je listopad Mjesec knjige, čitateljima je tijekom tjedan dana, do 3. listopada, u knjižari Kršćanske sadašnjosti u Osijeku omogućena kupovina Šuljićevih djela uz popust od 30 posto.