Zadar, (IKA) – Na plenarnom zasjedanju Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) prvi put održanom u Svetoj zemlji (11.-16. rujna) na poziv predsjednika Biskupske konferencije Svete zemlje, jeruzalemskog patrijarha Fouda Twala, sudjelovali su i predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić te predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Radni dio zasjedanja u Galileji i Jeruzalemu okupio je pedeset i sedam sudionika, od kojih dvadeset i šest predsjednika BK iz Europe te predstavnike COMECE-a, Caritasa i Komisija za zvanja. Uime Svete Stolice sudjelovali su kardinal Marc Ouellet, pročelnik Kongregacije za biskupe, apostolski nuncij u Izraelu mons. Giuseppe Lazzarotto i mons. Paolo Rudelli, trajni promatrač pri Vijeću Europe.
Papa Franjo poželio je da to zajedništvo europskih biskupa bude doprinos novoj evangelizaciji europskog kontinenta. Po povratku u Hrvatsku mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK, predstavlja promišljanja sa zasjedanja o izazovima za partikularne Crkve od Irske do Rusije i od Turske do Norveške. Na tim korijenima vjere i judeo-kršćanske kulture, dragocjenom pokladu vrijednom i danas za cijelo čovječanstvo, biskupi su se okupili svjesni značenja mira u Izraelu i zemljama u okruženju.
“Biskupi su rekli kako povijest suvremene Europe ne poznaje nepravde nanesene palestinskom narodu. Patnja palestinskog naroda na Bliskom istoku je patnja Crkve u Europi i u cijelom svijetu. Crkva u Svetoj zemlji nastavlja svoje poslanje, a nazočnost kršćanskih zajednica je živo kamenje te zemlje. Solidarnost s tim skupinama vjernika traži proročki glas poput Kristova koji nije bio diplomat među okupatorima i vladarima. Moćnike je pozivao na obraćenje. Isus nije samo gospodar svemira, nego i povijesti na zemlji. To ulijeva snagu da nastavimo u borbi za boljim svijetom”, prenosi poruke sa susreta mons. Puljić.
Ističe da su ljudi umorni od ratnih stanja. “Mislim da je priznanje Palestine u tom pogledu korak naprijed. Znam da to ne ide na ruku samoj državi Izrael. Ali, treba znati da je osnivajući državu Izrael, jako mnogo Palestinaca stradalo. Sad se pokušava stvarati suradnja i imali smo privilegij biti primljeni kod jednog i drugog predsjednika”, ističe nadbiskup. Biskupi su bili primljeni u Jeruzalemu kod Reuvena Rivlina, predsjednika Izraela, a u Ramallahi kod Mahmouda Abbasa, predsjednika Palestinske države. “To je postalo već normalno, uvažavamo jednog i drugog predsjednika. Obojica su nam govorili lijepe riječi o Katoličkoj Crkvi i o papi Franji. Predsjednik Abbas rekao je baš s uvjerenjem: “Ja tom čovjeku vjerujem. Što god bilo, ja mu vjerujem”. To je veliko, da tako kaže za papu Franju. I predsjednik Izraela pohvalno se izrazio o Katoličkoj Crkvi, katolicima koji žive u Izraelu i pomažu stvarati to društvo”, kaže mons. Puljić. Predsjednik Rivlin, u želji za dobrim odnosom između kršćana i Židova, rekao je kako taj odnos treba graditi i na temelju dokumenta Drugoga vatikanskog koncila ‘Nostra aetate’. “Biskupima je bilo drago čuti da predsjednik zna za taj dokument. To je važan dokument u odnosu prema drugim religijama, osobito prema Židovima”, kaže mons. Puljić.
Osuđujući nedavni vandalizam nad svetim kršćanskim mjestima u Tabghi, Rivlin je rekao kako je “svaki takav napad na bilo koje mjesto kulta zapravo napad na sve nas. Stoga je zadaća i dužnost svih nas boriti se protiv fundamentalizama i ekstremizama te njegovati obostrano poštovanje i razumijevanje. Svi smo stvoreni na Božju sliku, bez obzira kojoj rasi i religiji pripadamo. Na tu se poruku svi moramo pozivati”, rekao je Rivlin. Predsjednik Abbas rekao je da je mir na Bliskom istoku važan i za europske narode. Istaknuo je potrebu poštovanja svetih mjesta kršćana i ogradio se od svih ekstremizama.

Biskupi su upoznati i s temom katoličkih škola u Izraelu. U Nazaretu i u Miilyu susreli su djecu, roditelje i učitelje i čuli njihove teškoće. Katolička Crkva u Svetoj zemlji vodi 47 škola koje pohađa 33.000 učenika. Od deset najboljih škola u Izraelu, polovica je katoličkih. No, od 2009. godine država Izrael im je postupno smanjivala financijsku potporu. S preostalom trećinom sredstava, nisu mogli djelovati i djeca sad ne idu u školu. “Biskup odgovoran za školstvo u Izraelu, pomoćni biskup Nazareta Giacinto Marcuzzo nam je rekao: ‘Ne bi nama bilo krivo, da je to učinjeno svima. Nego je samo katoličkim školama smanjeno. Kad smo tražili razloge zašto samo nama, rekli su nam, ‘Pa vi imate na Zapadu svoje koje pomažu, tražite njih’. Rekli smo: Mi živimo u Izraelu, mi pridonosimo ovom društvu, mi ovdje odgajamo jake ljude za društvo i ovu državu”, prenosi mons. Puljić. Pod geslom “Ne tražimo državnu pomoć nego jednakost”, Crkva zakonitim sredstvima traži prava koja imaju i druge konfesionalne i nekonfesionalne škole u Izraelu. I neke muslimanske škole solidarizirale su se s katoličkima pa su i one nekoliko dana štrajkale. Katoličke škole u Izraelu obrazovale su puno afirmiranih odvjetnika, profesora i znanstvenika. Ne žele nikakav privilegij nego što pripada i drugima. “Škole su im vrlo važne, Crkva ih je vodila posljednjih 150 godina. One su njihova budućnost jer kršćana je svega 2% u moru muslimanskog i židovskog svijeta. Patrijarh Twal izrazio je nadu da će se nešto pokrenuti da škole mogu funkcionirati. Jer o toj problematici ovog 3. rujna na svom su susretu razgovarali papa Franjo i predsjednik Rivlin”, kaže mons. Puljić.
Biskupi su pohodili i katoličku zajednicu Grka Melkita u Miilyu i prenijeli im pozdrave pape Franje. Sudjelovali su u njihovoj tradicionalnoj svečanoj procesiji s križem uoči blagdana Uzvišenja Svetog križa, gdje je bilo 10.000 Melkita. Podržali su ih u traženju prava u školstvu. “Jedan ravnatelj rekao je: ‘Nama je škola sve. Nama je škola garancija da će biti odgojeni kako želimo, po našoj vjeri i tradiciji. Da će se tu ženiti i ostati. U ovom valu migracije i mi smo u strahu da se ljudi ne počnu seliti i tražiti bolja mjesta. A ipak mi želimo ovdje živjeti’. Na to im je kardinal Ouellet rekao: ”Vi predstavljate patnje kršćana ovog podneblja. Povijest nam je u zajedničkim korijenima. Mi biskupi ćemo biti vaši odvjetnici u našim crkvama i branitelji vaših legitimnih prava u Svetoj zemlji i cijelom Srednjem Istoku. Mi vas, Crkva Europe, poštujemo i volimo jer vi ste rođaci Isusa Krista. Ostanite ovdje’. Tada je bio veliki pljesak i radost”, prenosi mons. Puljić.
Svi su sudionici izvijestili o stanju Crkava zemalja odakle dolaze i upozorili na neispravno medijsko predstavljanje djelovanja Crkve kao samo moralne institucije, kao da nema veze sa životom i znanošću. U tom smislu londonski kardinal Vincent Nichols subraći je s radošću rekao kako ovih dana u engleskom parlamentu nije izglasan zakon legalizacije ubojstva ljudi koji zbog teške bolesti požele smrt; 330 parlamentaraca bilo je protiv, 118 ga je podržalo. “Bila je velika kampanja u cijeloj zemlji, rasprava. I dobro da je bila, jer je određeni broj ljudi počeo o tome više razmišljati. Kad je prijedlog zakona eutanazije došao na glasovanje, engleski parlament ipak se probudio. Ne dopustimo da diktatura jednoumlja vlada osobito u područjima u kojima nemaju ovlasti. Tko ovlašćuje mene, tebe, nas da nečiji život sprečava u začeću i završetku. Mi nemamo ovlasti nad ljudskim životom. Jedino Životvorac koji je stvorio ljudski život, ima to pravo”, kaže mons. Puljić. U engleskom parlamentu nema puno katolika, ali ih ima u društvu. Puno evangelika pohađa katoličke škole u Engleskoj. “Katolička Crkva je toliko važna i prisutna, da je evangelički biskup koji je član engleskog parlamenta rekao: ‘To što se s tim zakonom pozitivno dogodilo zahvaljujemo i brojnim katoličkim intelektualcima koju su se u kampanji, javnim raspravama, forumima, jako angažirali i pomogli ljudima da shvate u čemu je pitanje’. Dobro da je Katolička Crkva tako nazočna, a za vrijeme kralja Henrika VIII. bila je proglašena ‘nepostojećom, ilegalnom’. Crkva se pomalo vraća pozitivnom prijemu svog djelovanja i daje doprinos engleskom društvu”, istaknuo je mons. Puljić.
Na prijemu biskupa kod patrijarha Twala bili su i veleposlanici iz europskih zemalja akreditiranih u Jeruzalemu: Italije, Francuske, Španjolske, Engleske i Belgije. Uz molitve i misna slavlja biskupa na svetim mjestima, susrete s vjernicima i njihovim pastirima te s predstavnicima državne i mjesne vlasti, mons. Puljić ističe kako je upečatljiv bio osjećaj blizine europskih biskupa s vjernicima Bliskog istoka, dok se u Europi odvija kriza izbjeglih iz susjednih zemalja Sirije, Iraka i Afganistana. Ta je nazočnost biskupa bila znak bratske solidarnosti s proganjanim kršćanima u bilo kojem mjestu Bliskog istoka i diljem svijeta, jer je puna vjerska sloboda temeljni stup svih ljudskih prava.
U Betlehemu biskupi su pohodili karitativne ustanove koje skrbe o siromasima i susreli se s kustosom Svete zemlje fra Pierbattistom Pizzaballom. Tema zasjedanja je bila i osoba Isusa. “Zajedno tražiti i prepoznavati Isusovo lice na mjestu gdje se rodio i hodio. Tu se Crkva rodila. Tu su naši korijeni, korijeni našeg identiteta. Nalaziti se u Svetoj zemlji a ne govoriti o Isusu i ne razmišljati o njemu bilo bi promašeno. Zbog činjenice da si na mjestu gdje je Isus mučen, raspet i uskrsnuo, ne možeš nego razmišljati o svojim korijenima i njihovoj povezanosti s korijenima domovine gdje živiš. U Svetoj zemlji su korijeni naše vjere, identiteta i naše budućnosti”, zaključio je mons. Puljić. Zasjedanje CCEE-a 2016. je u Monacu, a godinu poslije u Minsku u Bjelorusiji.