Salzburg, (IKA) – U organizaciji Centra za etiku i istraživanje siromaštva Sveučilišta u Salzburgu 27. i 28. kolovoza održana je međunarodna konferencija “Potpuno siromaštvo u Europi”. Na konferenciji je sudjelovalo šezdesetak predavača s raznih europskih sveučilišta, kao i međunarodnih organizacija koje se bave problemom siromaštva. Glavni govornici bili su prof. dr. David Hulme sa Sveučilišta Manchester i prof. dr. Robert Walker sa sveučilišta Oxford.
Na konferenciji je sudjelovala i dr. Dubravka Petrović Štefanac iz Centra za socijalni nauk Crkve Hrvatske biskupske konferencije. O samoj konferenciji u kraćoj izjavi za Informativnu katoličku agenciju dr. Petrović Štefanac pojasnila je kako se o siromaštvu govorilo s različitih aspekata (konceptualno, metodološki, iz istraživačkog kuta i iz prakse). Opisana su trenutačna stanja i problematizirane skupine siromašnih karakteristične za pojedine zemlje. Propitivani su ciljevi koji će biti uključeni u ciljeve odgovornog razvoja a koncept će, nadamo se, biti prihvaćen u rujnu ove godine u Parizu, a koji će zamijeniti milenijske ciljeve, rekla je, te istaknula kako su sudionici stručnjaci iz različitih područja: ekonomisti, sociolozi, statističari, filozofi, pravnici, fizičari, a ona je jedini teolog.
Teme su uistinu različite – od statističkih podataka, metoda mjerenja siromaštva, o prosjacima, beskućnicima, ovisnicima, do odnosa usamljenosti i siromaštva, pitanja identiteta i samopoštovanja, arhitekture i siromaštva, troškova zdrave prehrane i siromaštva, zaštite siromaštva na Europskom sudu za ljudska prava, nejednakosti, tržišta rada – siromaštva i socijalne isključenosti, socijalnih politika i siromaštva kao i siromaštva u tzv. bogatim zemljama poput Finske, Njemačke, Velike Britanije, Austrije, rekla je dr. Petrović Štefanac.
U svome izlaganju “Biti siromašan: hrvatski primjer” pojasnila je kako Hrvatska već duže vremena proživljava ekonomsku krizu, a posljedice su osobito vidljive u visokoj stopi nezaposlenosti te nastanku novih siromašnih. Naglasila je da zbog objektivnog razloga tj. gubitka posla jednog ili više članova obitelji, mnogobrojne hrvatske obitelji nisu u mogućnosti podmirivati svoje financijske obveze, što dovodi do ovrha i deložacija pa se nekima oduzima stambena imovina, premda je riječ o jedinom objektu za stanovanje. S druge strane, iz istih razloga, sve više građana traži pomoć od društvenih institucija da osiguraju sebi ili djeci topli obrok. Također se osvrnula na društvene procese i njihove negativne, ali i pozitivne posljedice, poput jačanja građanskog aktivizma.