Subotica, (IKA) – U Subotici je od 6. do 9. kolovoza održana središnja proslava ovogodišnje Dužijance. Dužijanca je stoljetni običaj bunjevačkih Hrvata zahvale Bogu za završetak žetve i kruh svagdašnji. Od prošle godine Dužijancu organizira Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca” a koncem prošle godine grad Subotica je uvrstio Dužijancu u jednu od šest manifestacija od posebnog značaja za grad.
Središnju proslava ovogodišnje Dužijance započela je u četvrtak, 6. kolovoza, Književnom večeri Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović” koja je održana u Hrvatskom kulturnom centru. Ta tradicionalna priredba u okviru Dužijance ove godine bila je posvećena 25. obljetnici toga Društva. Riječi pozdrava okupljenim gostima uputio je Lazar Cvijin, rizničar Društva. Prigodno izlaganja odnosno pregled djelovanja Društva u proteklih 25 godina iznio je mons. Stjepan Beretić, predsjednik Društva.
U okviru ove priredbe dodijeljene su i nagrade Društva: s. Eleonori Merković, redovnici o 50. obljetnici njezinih redovničkih zavjeta za njezin prinos u očuvanju identiteta bunjevačkih Hrvata a napose za čuvanje narodne nošnje bunjevačkih Hrvata i njegovanje običaja toga naroda osobito onih koji su vezani za Dužijancu. Nagrada je dodijeljena i Udruzi “Naša djeca”, koja vodi posebnu brigu za upis u hrvatske odjele u subotičke škole kao i za druge brojne aktivnosti s djecom hrvatskih odjela. Svake godine jednu od nagrada Duštvo dodjeljuje i jednoj brojnoj obitelji. Ove godine nagradu je dobila obitelj Miroslava i Mirjane Šarčević koji imaju petoro djece. Nagrade je obrazložio i uručio dr. sc. Ivica Ivanković Radak, tajnik Društva.
Senka Davčik je potom pročitala imena najboljih aranžera izloga ovogodišnje Dužijance a to su Grgo Piuković (3. mjesto), Jozefina Skenderović (2 mjeto) te Marga i Tatjana Lendvai (1. mjesto).
U okviru programa nastupio je zbor Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića. Te večeri zbor je izveo premijerno madrigal Albe Vidakovića na stihove Alekse Kokića „Kraj ćuprije” koju je skladao o prvoj obljetnici Kokićeve smrti. A jednu glazbenu točku izveo je tamburaški sastav učenika hrvatskih odjela pod ravnanjem Ane Čavrkov. Voditeljica programa bila je Marija Vidaković.

U petak i subotu, 7. i 8. kolovoza slavlja Dužijance nastavljena su na glavnom gradskom trgu u Subotici. U petak je nastupilo desetak tamburaških sastava a središnji dio tamburaške večeri bilo je predstavljanje bandaša i bandašice i izbor njihovih pratitelja. Bandaša Nikolu Bašića i bandašicu Martinu Ivković brojnoj publici predstavio je mons. Stjepan Beretić, katedralni župnik. A posebno povjerenstvo od dvadesetak mladih u bunjevačkim narodnim nošnjama izabralo je tri para koji su ove godine bili pratitelji bandaša i bandašice. Ta uloga se u Dužijanci uz bandaša i bandašicu smatra posebnom čašću. Ovogodišnji pratitelji su bili: Maja Ivković i Nikola Skenderović, Nadja Kovač i Vanja Evetović te Katarina Harangozo i Martin Sudarević. Svi su oni dobili prigodne darove koje im je uričio direktor UBH „Dužijanca” Marinko Piuković. Nagrade su te večeri uručene i najboljim aranžerima izloga a podijelio ih dr. sc. Andrija Anišić, predsjednik UBH „Dužijanca”.
Prije Tamburaške večeri u predvorju Gradske kuće otvorena je izložba slika od slame koje su nastale ove godine na XXX. Koloniji slamarki u Tavankutu.

Svečana Večernja
Slavlje Dužijance u subotu, 8. kolovoza, započelo je u katedrali-bazilici sv. Terezije u Subotici gdje je održana svečana Večernja. U okviru Večernje svake godine biskup, svećenici, redovnici i redovnice te vjernici grada Subotice i okolice dočekuju radosno i gosta Dužijance. Ove godine je to bio mons. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolit. Riječi dobrodošlice mu je najprije uputio domaći biskup Ivan Penzes a potom i katedralni župnik mons. Stjepan Beretić. Pjevanu Večernju predvodio je katedralni zbor „Albe Vidaković” pod ravnanjem Miroslava Stantića uz pratnju na orguljama mr. sc. Kornelija Vizina. Na kraju Večernje ovogodišnju krunu Dužijance donijeli su pred oltar bandašica Martina i bandaš Nikola. Krunu je od slame i ove godine izradila Jozefina Skenderović a na njoj su predstavljenih grbovi muških i ženskih redovničkih zajednica koje kroz povijest djelovale u Bačkoj.

Risarska i folklorna večer

Poslije Večernje program je nastavljen polaganjem vijenaca na spomenik „risaru” i na bistu Blaška Rajića u parku kod gradske kuće. Počast su im iskazali risari i risaruše koji su ove godine doista radili ris na manifestaciji „Takmičenje risara” u Starom Žedniku kao i članovi UBH „Dužijanca”. Risrai i risaruše su na bini na glavnom trgu u živoj slici prikazali publici pripremne radnje za košenje žita kao i pogodbu vlasnika zemlje (gazde) s vođom risara (bandašom). Nakon toga slijedio je nastup desetak folklornih Društava iz Bačke te iz Republike Hrvatske (Velika Kopanica i Sikirevci).

Vrhunac slavlja Dužijance – Misa zahvalnica

U nedjelju, 9. kolovoza bio je vrhunac slavlja ovogodišnje Dužijance. Slavlje je započelo u crkvi sv. Roka u Subotici u kojoj je održana 1911. godine prva Dužijanca u crkvu koju je s Katoličkim divojačkim društvom organizirao tadašnji župnik mons. Blaško Rajić. Bandaš i bandašicu te sve bandaše i bandašice iz okolnih naselja te iz Sombora i Lemeša pozdravio je župnik i predsjednik UBH „Dužijanca”, mons. Andrija Anišić on je svima podijelio blagoslov i poželio sretan put do katedrale i puno radosti u tom lijepom danu. Pred crkvom prije formiranja kolone zaprega kojima su se odvezli do katedrale, bandaše i bandašice prigodnom pjesmom pozdravile su „Kerske kraljice” koje je predvodila i pripremila s. Silvana Milan.
Pred katedralom bandaša i bandašicu i mlade u narodnim nošnjama dočekao je župnik mons. Stjepan Beretić. Slijedila je misa zahvalnica koju je predvodio nadbiskup Ivan Devčić u zajedništvu s domaćim biskupom i desetak svećenika. Na početku slavlje nadbiskupa i sve ugledne goste i okupljene vjernike pozdravio je biskup Penzeš. Poseban pozdrav uputio je bandašu Nikoli Bašiću, bandašici Martini Ivković te malom bandašu Teu Margetiću i maloj bandašici Kristini Kujundžić te organizatore Dužijance, članove Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca” na čelu s dr. Andrijom Anišićem i Marinkom Piukovićem.
Misa je započela blagoslovom klasova pšenice koji su kasnije podijeljeni svim sudionicima slavlja Dužijance u katedrali.
Božju riječ su čitali bandaš i bandašica a molitve vjernika mladi u narodnim nošnjama.
U prigodnoj propovijedi nadbiskup Devčić je podsjećajući na starozavjetne blagdane žetve i berbe ustvrdio da oni pokazuju koliko duboko u povijest sežu zahvalni žetveni obredi i svetkovine. „Njima pripada i vaša Dužijanca, kojom Bogu zahvaljujete za žetvu i kruh koji život znači. Zbog toga, pitam li koliko je Dužijanca stara, dokle joj sežu korijeni, moramo reći: Stara je koliko i čovjek kao biće koje zna d su život i kruh dar za koji treba svom Stvoritelju i Darovatelji iskreno zavaliti”, ustvrdio je nadbiskup. A zatim je poticao okupljeno mnoštvo na ustrajnost u zahvaljivanju Bogu: „Kao plod takvog osjećaja zahvalnosti Bogu, ali i jednih drugima,k za dar kruha, a to znači i života, nastala je i vaša Dužijanca, najprije kao obiteljska a onda i kao crkvena i društvena žetvena svečanost… Dakle, kao isprepletenost radosti zbog žetve i zahvalne molitve Bogu za dar zrna i kruha, to je Dužijanca u kojoj se izražava svijest o darovanosti života, o darovanosti kruha i o potrebi zahvaljivanja Darovatelju za sve to. Iz obitelji je Dužijanca ušla u Crkvu i u društvo, dobivši tako šire značenje. To znači da će ona sačuvati svoje izvorno značenje zahvale Bogu samo ako ostane u svim mijenama povezana s poljem i s obitelji, dakle sa svojim korijenima. Obitelj je mjesto gdje nastaje život, u njoj se stječe iskustvo ljubavi i darovanosti, u njoj se uči sklapati ruke i Bogu zahvaljivati. Obitelj je kolijevka života i škola ljubavi i zahvalnosti Bogu i ljudima. Čuvajući svoje obitelji, čuvat ćete Dužijancu i slaveći na pravi način Dužijancu, čuvat ćete obitelji, jer tako ćete živjeti u trajnoj zahvalnosti Bogu, Darovatelju života i kruha i u neprekinutoj povezanosti sa svojim bunjevačkim rodom i hrvatskim narodom”, zaključio je nadbiskup Devčić.
Molitve vjernika predmolili su mladi u narodnim nošnjama a oni su i prinijeli na oltar i euharistijske darove. Dok su svi bandaši i bandašice pokazali u prikaznoj procesiji „krune” ovogodišnjih Dužijanci u pojedinim mjestima a katedralni bandaš Nikola i bandašica Martina prinijeli su ovogodišnju krunu Dužijance i kruh ispečen od brašna ovogodišnjeg roda pšenice.
Na misi je pjevao katedralni zbog „Albe Vidaković” pod ravnanjem Miroslava Stantića a za orguljama je bio mr. sc. Kornelije Vizin.
Osim brojnih vjernika na misi su sudjelovali i predstavnici republičkih, pokrajinskih i mjesnih vlasti, predstavnici hrvatske diplomacije, kao i predstavnici kulturnih, obrazovnih i drugih društvenih ustanova te folklornih skupina iz zemlje i inozemstva.
Poslije mise bandaš i bandašica u svečanom mimohodu ponijeli su kruh iz katedrale do glavnog gradskog trga gdje su ga predali gradonačelniku Subotice Jeneu Maglaiju, koji ga je pokazao na sve četiri strane svijeta očitujući tako ponos i zahvalnost Bogu i svim zemljoradnicima za kruh svagdašnji darovan svim građanima grada Subotice i općine Subotica ali i mnogim drugima jer se svake godine dio pšenice izveze.
Program na Trgu završio je kolom kojemu su se osim djece i mladih odjevenih u narodne nošnje pridružili i brojni građani koji su toga dana kao i prethodne dvije večeri ispunili prostrani gradski trg.
Poslije podne bandaš i bandašica posjetili su grobu Blaška Rajića, utemeljitelja crkvene Dužijance i ondje u znak zahvalnosti položili cvijeće i vijenac od pšeničnih klasova.
Središnja proslava Dužijance 2015. završila je tzv. „Bandašicinim kolom” na glavnom gradskom trgu. Ondje se u prigodnom svečanom činu otvaranja kola osim bandaša i bandašice okupljenom mnoštvu obratio i dr. sc. Andrija Anišića u ime UBH „Dužijanca” kao organizatora Dužijance te nadbiskup Devčić, koji okupljenima posvjedočio da je i on Bunjevac Hrvat rodom s Velebita i podsjetio je uz odobravanje prisutnih na dvije dobre vile – vile Velebita i bunjevačke vile, koje su čuvarice bunjevačkih Hrvata u Hrvatskoj i u Bačkoj.