Bosansko Grahovo, (IKA) – U povodu 74. obljetnice mučeničke smrti grahovskog župnika don Jurja Gospodnetića i stradanja više od 200 grahovskih Hrvata, banjolučki biskup Franjo Komarica predvodio je komemorativno misno slavlje 8. kolovoza u župnoj crkvi Sv. Ilije proroka u Bosanskom Grahovu. S biskupom su koncelebrirali lištanski župnik i livanjski dekan preč. Adolf Višaticki, domaći župnik drvarsko-grahovski don Davor Klečina te trojica svećenika iz Republike Hrvatske: župnik iz Kaštel Starog don Lovro Šola, župnik iz Pučišća na Braču don Pavao Gospodnetić i župni vikar iz Knina fra Ivan Lukač.
Osim domaćih vjernika Grahovljana, na misno slavlje došli su i vjernici iz župa Livanjskoga dekanata te vjernici iz Knina, Šibenika, Drniša, Splita, Kaštela i Zagreba, a za tu prigodu pristigli su i predstavnici grahovske dijaspore iz SAD-a.
Poseban značaj ovogodišnjoj komemoraciji dao je dolazak skupine vjernika iz Postira na Braču – rodne župe don Jurja Gospodnetića – predvođene don Jurjevim daljnjim rođakom, mladim svećenikom Hvarsko-bračke biskupije don Pavlom Gospodnetićem, te dolazak franjevke Celine Sarić, rođene Grahovljanke, koja već više od 60 godina živi u Rimu, a koja je kao devetogodišnja djevojčica bila svjedokinja mučeništva župnika Gospodnetića i nekih vjernika katolika u Bosanskom Grahovu.
Na misnom slavlju bio je nazočan i generalni konzul gerant Republike Hrvatske u Mostaru Dragan Matijević.
Ovogodišnja komemoracija bila je se u svjetlu nedavnoga službenog dopuštenja Svete Stolice da Banjolučka biskupija može započeti proces beatifikacije četvorice svojih svećenika ubijenih u II. svjetskom ratu: župnika u Drvaru Waldemara Maximilijana Nestora, župnika u Bosanskom Grahovu Jurja Gospodnetića, župnika u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimira Barišića i župnika u Gumjeri kod Prnjavora Ante Dujlovića.
U propovijedi biskup Komarica istaknuo je da od svih biskupija u hrvatskom narodu, Banjolučka biskupija prednjači po ubijenim svjedocima vjere i vjernosti Bogu, Crkvi i čovjeku u ratovima proteklog stoljeća, posebno kad su u pitanju svećenici. “Svi su oni bili i ostali vjerni svome svećeničkom i pastirskom pozivu, čuvajući i braneći do posljednjeg časa svog života povjereno im stado Kristovih vjernika”, istaknuo je biskup te dodao da je jedan od takvih vjernih i postojanih Kristovih svećenika bio i mladi župnik bosanskograhovske župe don Juraj Gospodnetić.
Biskup je s radošću najavio početak postupka beatifikacije don Jurja i ostale trojice svećenika, te zamolio sve vjernike – a posebice one iz Grahova i Postira – da šire među drugim katolicima tu istinu i pomognu na druge načine rad službene biskupijske komisije kako bi svijetli lik don Jurja i drugih svećenika cijela Crkva prepoznala i uzdigla na čast oltara.
Pred kraj misnog slavlja svim nazočnima su se obratili s. Celina Sarić koja je iznijela sjećanje na svoga župnika i katehetu don Jurja, te don Pavao Gospodnetić koji je izrazio nadu da će lik don Jurja Gospodnetića još više povezati župe njegova rođenja i mučeništva, Postire i Bosansko Grahovo, kao i dvije biskupije – Hvarsko-bračko-višku i Banjolučku, te da će u pravom svjetlu zasjati cjelokupnom hrvatskom narodu.
Organizatori ovogodišnje komemoracije bile su župa sv. Ilije proroka Bosansko Grahovo te dvije grahovske udruge za očuvanje kulturne i povijesne baštine Hrvata – “Don Juraj Gospodnetić” Bosansko Grahovo i “Dinara-Ponare” Zagreb.
Juraj Gospodnetić rodio se 9. siječnja 1910. u Postirama na Braču. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je završio u Šibeniku, teološki studij započeo je u Splitu, a završio u Zagrebu. Za đakona je zaređen 10. travnja 1938. godine, a za svećenika u Zagrebu, 26. lipnja 1938. godine. U rodnom mjestu služio je mladu misu na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1938. godine, a godinu kasnije je imenovan za župnika Bosanskoga Grahova. Inkardiniran je u Banjolučku biskupiju i kao župnik Bosanskog Grahova zvjerski od četnika mučen i ubijen po izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni 27. srpnja 1941. Za grob mu se ni danas ne zna. Sa župnikom don Jurjem tih je dana ubijeno više od 250 žena, djece i muškaraca Hrvata, župljana Bosanskog Grahova u selima Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i dr. Od prijeratnih oko 1500 vjernika župe Bosansko Grahovo kraj II. svjetskog rata dočekalo ih je na ognjištima samo nekoliko desetaka. Nakon rata komunističke vlasti su većini katoličkih vjernika priječile povratak u rodni kraj, a njihova imovina dobila je vrlo brzo nove vlasnike.