Fažana, (IKA) – U fažanskoj župnoj crkvi održan je 20. srpnja koncert klasične glazbe iz ciklusa Fažanski sutoni i otvorena je izložba “Sakralna baština župe sv. Kuzme i Damjana”. Drugi ovogodišnji koncert iz ciklusa Fažanski sutoni održan je u suorganizaciji Istarske glazbene scene mladih i Turističke zajednice Općine Fažana. Nastupili su violinist Matej Mijalić i pijanistica Jelena Barbarić Mijalić. Program koncerta započeo je skladbom H. Vieuxtempsa “Koncert za violinu i orkestar u d – molu br. 4 op. 31; l. st. Introduction – Cadenza”, a slijedili su djela G. Pugnanija, F. Kreislera, E. Satie, F. Chopina te Koncert za violinu i orkestar u g – molu op. 26 skladatelja M. Brucha i “Meditacija iz opere Thais” J. Masseneta.
Matej Mijalić rođen je 26. listopada 2000. u Rijeci. S osam godina počinje učiti violinu u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci kod prof. Danijela Trinajstića. Dobitnik je više prvih nagrada s državnih (2012. i 2014. godine) i međunarodnih natjecanja, Rudolf Matz (2013.), Daleki Akordi (2013.), Porečki Tirando con pizziccato (2015.). U lipnju 2014. polaže prijemni ispit za Tečaj za talentiranu djecu pri Sveučilištu za glazbu i primijenjene umjetnosti u Beču u klasi prof. M. Sorokowe. Sudjelovao je na seminarima Laus u Dubrovniku i Pro Musica u Opatiji u klasi prof. M.Sorokowa i L. Sorokow. Nastupao je u više hrvatskih gradova predstavljajući školu te na Novogodišnjem koncertu kao solist s Trsatskom glazbom i Gradskom glazbom Spinčići.
Jelena Barbarić-Mijalić rođena je 1971. u Dubrovniku. Diplomirala je klavir 1992. godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. K. Kos. Magistrirala je na istoj ustanovi 1996. godine u klasi prof. J. Zlatara. Paralelno se usavršavala na Hochschule fur Musik u Grazu u klasi prof. V. Kampera. Sudjelovala je na klavirskim seminarima kod prof. R. Kehrera i prof. Nasjedkina. Nastupila je kao solist s Hrvatskim komornim orkestrom, Orkestrom Muzičke akademije i Simfonijskim dubrovačkim orkestrom s kojim je izvela poznati Schumannov klavirski koncert (1996.). Od 1998. godine trajno se nastanjuje u Rijeci gdje predaje klavir i korepetira na Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova.
Nakon koncerta voditeljica Turističke zajednice Fažana Melita Peroković brojnoj publici okupljenoj u fažanskoj crkvi predstavila je izložbu sakralne baštine župe sv. Kuzme i Damjana. “Posljednjih nekoliko godina župa sv. Kuzme i Damjana, uz potporu Ministarstva kulture, restaurirala je likovna djela i oltarne pale iz svog fundusa te će tijekom ljeta biti dodatno izloženi u crkvi Sv. Kuzme i Damjana”, naglasila je Perković. “Pored toga, otvara se za posjetitelje i sakristija iste crkve u kojoj se nalaze freska “Raspeti Krist iz XVI st. i dijelovi gotičkih fresaka. Tijekom ljeta, tu će biti izložene i dvije skulpture: Bogorodica s djetetom, polikromno drvo iz s kraja 15. st. djelo friulanskog drvorezbara, i Gospa od Krunice, naglasila je voditeljica. Potom su posjetiteljima podijeljeni info letci izložbe s detaljnim karakteristikama svakog pojedinog eksponata.
Glavna oltarna pala donosi sliku Uskrsli Krist, iz 16. st., autora Leonarda Corone; na slici su uz Uskrsloga prikazani sv. Kuzma i Damjan, sv. Jeronim, sv. Nikola i sv. Katarina. Pala na oltaru desno od prezbiterija, iz 17 st., prikazuje Bogorodicu s Djetetom, sv. Andriju i sv. Margaretu (koja se kao zaštitnica časti u obližnjem mjestu Štinjan), s njihovim ikonografskim atributima. Autor je venecijanski slikar Baldassare D’Anna. Pala na oltaru lijevo od prezbiterija prikazuje Gospu s Djetetom Isusom na tronu, te sv. Kuzmu i Damjana. Djelo je nepoznatog autor iz 17. stoljeća. Lijevi bočni oltar posvećen Gospi od Krunice trenutačno je još na restauraciji u Zagrebu, a na tome mjestu izložena je oltarna pala Bogorodica od sedam žalosti sa sv. Antunom Padovanskim, i sv. Ivanom Krstiteljem, djelo nepoznatog autora iz 17. st. Desni bočni oltar u neoklasicističkom stilu je novijeg datuma. Župni zapisi govore da su ga izradili majstori s alpskog područja, a postavljen je na dotrajali gotički. U oltarnoj vitrini je sačuvan corpus vrijednoga gotičkog raspela iz 14. stoljeća, koji je pričvršćen na oslikanu imitaciju križa. Od umjetnina u posjedu fažanske župe dominira Posljednja večera, ulje na platnu, impozantnih dimenzija 250×120 cm, rad manirističkog slikara Jurja Zadranina, iz 16. st. U sakristiji se nalazi freska Raspeti Krist, još u restauraciji, djelo furlanskih majstora iz 16. st. Osim te, drugi sačuvani fragment gotičke freske nalazi se na zidu crkve iznad ulaza u sakristiju, između dvaju prozora gotičkog sloga. Iznad ulaza u sakristiju je i ulje na platnu iz 16. st. nepoznatog autora, Bogorodica s Djetetom i sv. Ivanom Kršiteljem te sv. Antun Padovanski. Na lijevom zidu se nalazi slika Krist pred Pilatom, specifičnost te slike, nepoznatog autora, je što je Pilat na toj slici prikazan s turbanom. Iznad ulaza u crkvu, na drvenom pjevalištu su orgulje iz 1858. godine.