Banja Luka, (IKA/KTA) – Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je 13. i 14. srpnja u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 64. redovito zasjedanje, pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH. Na zasjedanju su sudjelovali svi članovi Biskupske konferencije BiH te delegati: Hrvatske biskupske konferencije križevački biskup Nikola Kekić, Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda apostolski upravitelj prizrenski mons. Dode Gjergji, i Slovenske biskupske konferencije koparski biskup Jurij Bizjak. Izrazivši blisku povezanost članova svojih biskupskih konferencija s Crkvom u Bosni i Hercegovini i njezinim pastirima, biskupi delegati ukratko su upoznali sudionike zasjedanja s glavnim izazovima s kojima se susreću krajevne Crkve u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu, ističe se u priopćenju sa zasjedanja.
Biskupi su još jednom uputili izraze iskrene zahvalnosti Katoličkoj Crkvi i svim dobročiniteljima u Hrvatskoj i Sloveniji koji su pomogli ljudima pogođenim poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini, ističući ponovno veliko zauzimanje Caritasa na planu organizirane pomoći ugroženim osobama. Biskupi su detaljno upoznati s prijedlogom održavanja jednog radnog susreta biskupa pojedinih zemalja jugoistočne Europe s inozemnim crkvenim dobročiniteljima koji bi za temu imao pronalaženje još učinkovitije pomoći biskupijskim zajednicama u pojedinim zemljama u kojima su katolici manje brojni.
Tijekom susreta s biskupima apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto osvrnuo se, između ostaloga, na posjet pape Franje Bosni i Hercegovini 6. lipnja u Sarajevu, ističući kako se tom prigodom pokazalo da se, kada postoji volja, mogu postići odlični rezultati čak i na političkom planu. Također je kazao da je krajevna Crkva u pokazala da može nadrasti samu sebe i da, kada hoće i vjeruje, može postići željene konkretne rezultate. Upoznao je biskupe s uspostavom i prvom sjednicom novog saziva Mješovitog povjerenstva za provedbu Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine i Dodatnog protokola na Temeljni ugovor.
Osvrnuvši se na provedbu zaključaka s prošlog zasjedanja, biskupi su odlučili uputiti Kongregaciji za proglašenje svetim zamolbu da blažene Drinske mučenice i blaženi Ivan Merz budu uvršteni u liturgijski kalendar Biskupske konferencije BiH. Biskupi su saslušali izvješća svojih delegata s pojedinih međunarodnih susreta te zadužili predsjednika BK BiH i predsjednika Vijeća za liturgiju da, u suradnji s nadležnim osobama u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, porade na što skorijem tiskanju zajedničkoga Kantuala.
Biskupi su saslušali i godišnje izvješće o djelovanju Caritasa Biskupske konferencije BiH te zahvalili djelatnicima Caritasa i brojnim dobročiniteljima koji su nastavili pomagati ljudima pogođenim poplavama u obnovi njihovih domova i dobara od kojih su živjeli, dajući time svoj doprinos opstanku na prostorima BiH. Konstatirali su da su dijecezanski Caritasi u BiH dokazali svoju doraslost i takvom neočekivanom velikom izazovu katastrofalnih poplava na području Vrhbosanske nadbiskupije te Banjolučke biskupije. Raduje ih da Caritas ulaže napore za jačanje župnih Caritasa te volontarijata u biskupijama i župama. Razgovarali su i o valoriziranju Caritasova projekta obrazovanja odraslih za socijalna zanimanja koji provodi Socijalno-edukativni centar u Banjoj Luci sa svojim podružnicama u Vrhbosanskoj nadbiskupiji te Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, a u kojem je sudjelovalo oko 1300 osoba u tri javno važeća programa i oko 25 neformalnih obuka.
Biskupi su razmotrili prijedlog novog Statuta Caritasa Biskupske konferencije BiH koji za cilj ima što bolju koordinaciju u djelovanju biskupijskih Caritasa kao i predstavljanje njihovih potreba u inozemstvu i pred državnim institucijama u BiH. Usvojili su i godišnje financijsko izvješće Nadzornog vijeća Caritasa Biskupske konferencije BiH za 2014. godinu.
Biskupi su se osvrnuli na pastirski posjet pape Franje Bosni i Hercegovini te potaknuli sve članove svojih biskupijskih zajednica da nastave moliti i raditi za mir u Bosni i Hercegovini i za stvaranje potrebnih uvjeta za ostanak u njoj u vlastitom identitetu živeći s drugima i drugačijima.