Sarajevo, (IKA/KTA) – U Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu, 6. srpnja predstavljena je knjiga banjolučkog biskupa Franje Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka pod naslovom: “Ljubav. Sila. Domišljatost. Skidanje maski”. Organizatori predstavljanja bili su Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Vrhbosansko bogoslovno sjemenište. Na predstavljanju knjige, koju je s njemačkog originala prevela Marica Risek a izdao Večernji list, bili su, između ostalih, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, biskup Komarica, veleposlanik RH u BiH Ivan Del Vechio i drugi.
O knjizi je najprije govorio akademik prof. dr. Mirko Pejanović koji je pojasnio da je knjiga nastala sistematskim bilježenjem onog što je biskup Komarica radio i govorio, o onome za što se borio u ratnom i poratnom vremenu, a što je u razgovoru zabilježio njemački novinar Winfried Gburek. “Na 160 stranica knjige nalazi se 39 tematskih naslova koji donose poglede i etička stanovišta biskupa Komarice o problemima opstojnosti obespravljenog čovjeka. Riječ je o odnosu prema čovjeku kao biću dostojanstva i od Boga mu podarenog prava na život. Iza istrajne borbe za ljudska prava čovjeka kao individue bilo je hrabro javno djelovanje biskupa Komarice da spriječi progon Hrvata katolika na prostoru Banjolučke biskupije. U onome kroz što je sve prošao biskup Komarica, a prošao je razne vidove torture nad njim, nastalo je životno iskustvo pravednika i zaštitnika obespravljenih ljudi u Banjolučkoj biskupiji. Njegovi vjernici, Hrvati katolici bili su u ratnom vremenu izloženi nasilnom progonstvu iz njihovih domova i naselja. Mnogi su i živote izgubili, a među njima i jedan broj svećenika”, kazao je dr. Pejanović te istaknuo da je biskup Komarica svojom hrabrom borbom za zaštitu ljudskih prava svojih vjernika i ljudskih prava uopće postao prepoznat u svojoj Banjolučkoj biskupiji, u Bosni i Hercegovini, regiji i Europi.
Akademik prof. dr. Vladimir Premec istaknuo je veliku ljubav i vjeru biskupa Komarice utemeljenu na učenju Isusa Krista, a na dobro čovjeka u teškim ratnim i poratnim vremenima. Naglasio je veliko zalaganje biskupa Komarice na stvaranju životnih uvjeta ne samo za katolike nego i za sve ljude na temelju socijalnog nauka Crkve u čijem je jezgru Isus Krist. Kazao je da je zadivljen snagom otpora koji je pružao biskup Komarica silama zla. Iz knjige je izdvojio dio koji govori o pismu biskupa Biskupske konferencije BiH, upućenom prije potpisivanja Daytonskog sporazuma a u kojem upozoravaju na kobne propuste sporazuma među kojima je biskup Komarica naveo sljedeće: “Bosna i Hercegovina proklamirana kao cjelovita podijeljena je ovim sporazumom na dva dijela. Kako je moguće da jedna država ima tri vojske? Kakva je to vrsta pravde ako se polovica državnog teritorija dodijeli narodu koji čini jednu trećinu stanovništva? Tko ima pravo potpisati sporazum temeljem kojeg se područje većinskog stanovništva bosanske Posavine prepušta vladavini jednog manjinskog naroda? Ovim se sporazumom službeno priznaje i prihvaća etničko čišćenje i pravo jačega, a žrtva i agresor se izjednačuju.”
Prof. dr. Salih Fočo, dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zahvalio je organizatoru što ga je pozvao jer je to bila prigoda da se prvi put uživo susretne s biskupom Komaricom. Naglasio je da je hrabrost pisati takve knjige jer se i 20 godina nakon rata može naći na udaru politike. Podsjetio je na dio knjige u kojem biskup Komarica opisuje trenutak kada se tijekom rata susreo sa smrću nakon čega je počeo govoriti bez straha ne krijući se iza drugih autoriteta i govoreći kako je u ratnim prilikama to bilo moguće. Napominjući da je knjigu pročitao dva puta, rekao je da u njoj vidi izraz humanosti čovjeka čije su riječi milovale u vremenu nasilja i koji se borio ne samo za katolike nego za svakog čovjeka. Napominjući da je biskup Komarica u ratnim vremenima bio velika nada, kazao je da se biskup obraća uvijek pojedincima a ne kolektivitetima jer pojedinac pati, a ne kolektivitet. Izrazio je uvjerenje da bi danas Bosna i Hercegovina izgledala drukčije da nije bilo biskupa Komarice. Impresioniran je njegovim žarom borbe za čovjeka i 20 godina nakon rata. Kazao je i da je biskup Komarica u svojoj knjizi raskrinkao vrstu rata, zloporabu religije i ulogu medija tijekom rata.
Mons. Ivo Tomašević, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH, kazao je da brojna mjesta i navodi u knjizi vrlo zorno pokazuju da biskup Komarica nije naivan čovjek koji se ne bi snalazio u vremenu punom zla i patnje nedužnih. “Lako se može iščitati da je kroz razgovore s brojnim ljudima koji su uvelike krojili sudbinu Bosne i Hercegovine i ovog dijela Europe, imao prigodu vidjeti puno toga iz raznih kutova. Također je jasno vidljivo da nastoji govoriti slikovitim jezikom koji bi zapadni moćnici mogli razumjeti jer su se oni često ponašali kao ljudi lažne naive. Zato se biskup Komarica ne libi govoriti im u slikama koje graniče s vrijeđanjem. Tako iznosi sliku lisice koja je neke kokoške poklala, druge rastjerala i nastanila se u kokošinjcu dok raznorazni mirotvorci bez srca i duše uvjeravaju prognane i ranjene kokoši da se vrate k lisici u kokošinjac jer je tobože lisica promijenila svoju ćud umjesto da lisicu istjeraju iz kokošinjca i zaštite kokoši. Spominje i riječi jednog moćnika da su štala za njihove konje itd. Prema članovima svoje katoličke zajednice biskup Komarica ostao je i u vremenima vladavine zla navjestitelj evanđeoske ljubavi i onda kada su mnogi na te riječi odmahnuli rukom. U knjizi se više puta spominje poziv katolicima da budu makar i male svjetiljka jer je i mala svjetiljka jača od tame. Poticao ih je da budu makar i male svjetiljke jer će na taj način i kod drugih buditi želju da svijetle. Nije li sve to i u duhu nedavnoga posjeta pape Franje našoj domovini Bosni i Hercegovini”, zapitao je mons. Tomašević.
Nazočnima se na kraju obratio biskup Komarica te pojasnio da je knjiga nastala tako što je dugogodišnji prijatelj Banjolučke biskupije, član Njemačko-hrvatskog društva iz Hannovera, katolički novinar Winfried Gburek, boravio proteklih godina više puta u Bosni i Hercegovini. “Osobita vrijednost izdanja ove knjige na svjetskim jezicima – njemačkom i engleskom – nalazi se upravo u toj činjenici, da se jedan vjerodostojni i istinoljubivi stranac, vođen tvrdnjom apostola Pavla da kršćanska ljubav ‘ne traži svoje’, ‘ne raduje se nepravdi, a raduje se istini’, da je ‘domišljata’, odlučio upustiti u naporan, ali veoma potreban i plodan posao oko istraživanja istine, oko obrane i promoviranja istine; o pravom licu suvremene Europe i glavnih aktera njezine sadašnje povijesti, osobito sadašnje povijesti na prostorima ovog njezinog, jugoistočnog dijela”, kazao je biskup Komarica, napominjući da je knjiga izdana krajem veljače 2015. godine te da je u ožujku predstavljena njemačkoj javnosti na poznatom Sajmu knjige u Leipzigu. Zahvalio je predstavljačima i organizatorima kao i nakladniku knjige “Večernjem listu” i distributeru knjige, na području RH poduzeću TISAK na njihovoj spremnosti da svu čistu zaradu od prodane knjige u hrvatskom prijevodu daruju Biskupskom ordinarijatu Banjolučke biskupije za aktualne projekte u korist ljudi u potrebi.
Tijekom predstavljanja dvije glazbene točke na klaviru odsvirao je bogoslov Kotorske biskupije Ivan Vukčević, a pojedine ulomke iz knjige pročitali su: doc. dr. Pavle Mijović, sestra milosrdnica Augustina Matijević i vlč. Zlatko Matić.