Zagreb, (IKA) – Hrvatski prijevod Marice Risek s njemačkog originala knjige biskupa banjolučkog Franje Komarice i njemačkog novinara Winfrieda Gbureka „Ljubav. Sila. Domišljatost. – Skidanje maski” u izdanju Večernjeg lista predstavljene je u utorak, 2. lipnja u dvorani Vijenac, Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.
Uz predstavnike crkvenih institucija, državne i gradske vlasti, društvenih i javnih institucija i organizacija, medija, posebice inozemnih, predstavnici udruga prognanih bosanskih Hrvata, na predstavljanju je uz banjalučkog biskupa Franju Komaricu sudjelovao i pomoćni biskup Marko Semren.
Uvodeći u predstavljanje voditeljica Tanja Popec je naglasila kako je riječ o knjizi koja skida maske s velikih svjetskih sila i promiče istinu o Bosni i Hercegovini. Naglasila je, kako ova knjiga skreće i pozornost na pohod pape Franje koji će se dogoditi kroz koji dan.
U razgovoru s novinarom Gburekom biskup otkriva šokantne uvide u mehanizme međunarodne politike. Papa Franjo svojim dolaskom u BiH želi skrenuti pozornost javnosti na ovu zemlju u kojoj unatoč nepravdama veliku ulogu u suživotu naroda i vjera ima upravo naš, hrvatski narod, vjernici, svećenici, biskupi.
Pozdravljajući okupljene glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić je istaknuo da je biskup Komarica osoba u koju bi se svi mogli ugledati. Ova knjiga nije slučajno izdata baš sada. Kroz nju Večernji list najavljuje dolazak Svetoga Oca u Sarajevo, rekao je Klarić. Također je dodao da će Večernji list s posebnom pažnjom pratiti sva zbivanja i na svaki način ukazivati na dobre i loše strane kako hrvatske, tako i međunarodne politike prema Hrvatima u BiH.
U osvrtu na knjigu, izvršni urednik Večernjeg lista i urednik knjige Žarko Ivković je istaknuo kako je knjiga jedan veliki intervju koji je njemački novinar radio s biskupom tijekom njihovih brojnih susreta. Razgovarali su o prošlom ratu i njegovim strašnim posljedicama. Novinar je pitao, a biskup je odgovarao vrlo otvoreno, neustrašivo ne libeći se nazvati stvari pravim imenom, ne ustručavajući se skidati maske i prozivati odgovorne, ponajprije moćnike u međunarodnoj politici. Biskup je u knjizi opisao svu tragediju, svu egzistencijalnu dramu Hrvata katolika na području srpskog entiteta u BiH. Istaknuo je i neke od poruka međunarodnih moćnika koje su izrečene biskupu Komarici, a koje se mogu svesti na jedno „Hrvati katolici u BiH moraju nestati”.
Stoga, biskup u ovoj knjizi budi savjest odgovornih koji su mogli barem ublažiti patnje ratnih stradalnika. On postavlja savršenu dijagnozu prijeratnog, i poslijeratnog stanja na području svoje biskupije, ali i u cijeloj BiH.
Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić je uvodno upozorio, kako je prihvatio poziv za predstavljanje ali ne s naslova svoje službe, jer BiH je domovina tamošnjih Hrvata, nego zato jer „takav prijedlog nisam mogao odbiti zbog dragoga biskupa Komarice, kojega doživljavam kao velikoga prijatelja i zaštitnika prava svih ljudi pa i Hrvata u Bosni i Hercegovini, osobito u njegovoj Banjolučkoj biskupiji”.
Ova je knjiga, na neki način, ulaz u vlastitu prošlost, ali i prozor u budućnost. Govori o Pastiru koji u Isusovo ime vodi narod Božji kroz mnoge kušnje. Putem njega i stado napadaju vuci, rastrgavaju mu i rastjeruju ovce, a on uspravno hodi, brani ih koliko god bolje može, viče i doziva u pomoć druge, al malo tko se nađe da mu pritekne u pomoć. Zauzimanje za pravednost i pomirenje, posebno nakon rata, koji je ostavio duboke nepravde iza sebe i iza kojega su agresori nagrađeni, a žrtve kažnjene, kako na više mjesta ističe biskup Komarica, izvire iz duboke vjere. Biskupov Credo iščitava se iz redaka ove knjige: „Vjerujem u Boga koji se time što je postao čovjekom potpuno stavio na stranu ne katolika, ne kršćana, nego čovjeka po sebi. (..) Taj Isus Krist, taj Spasitelj svijeta u kojega vjerujem, upravlja mojim koracima. Tog Isusa prepoznajem, prihvaćam, poštujem i branim kada je u mom bližnjem upao u nevolju, kada je dospio pod vladavinu zla”.
Nadalje, Markić je naglasio, kako biskup također ispovijeda da je jedino Bog gospodar povijesti. To je ključ kojim biskup Komarica čita prošle događaje u svojoj Biskupiji i šire. Pomoću toga ključa vidimo i iza vrata koja su mnogi htjeli ostaviti zaključanima. Međutim, upravo taj ključ otvara i vrata budućnosti. Biskupov Credo očituje se i u zauzimanju za potlačene, kojima su uskraćena ili oduzeta prava i dostojanstvo, u zauzimanju za povratak prognanika. Njegovo je djelovanje pa i ova knjiga snažna lekcija iz socijalnoga nauka Crkve.
Naime, mnoga područja koja obrađuje socijalni nauk Crkve prisutna su u ovoj knjizi: ljudska osoba i njezina prava, dostojanstvo čovjeka, značenje gospodarskoga života za održivi povratak prognanika, pitanje odgovornosti političke i međunarodne zajednice, pitanja pravednosti i pravde, promicanje istine i mira, pravo na dom i domovinu, pravo na povratak, potreba formacija vjernika laika za služenje u politici i drugdje u društvu. Ova je knjiga stoga i mali kompendij socijalnoga nuka Crkve, primijenjen na tešku ratnu i poratnu situaciju Banjolučke biskupije, podsjetio je Markić, te naglasio kako se Winfrieda Gbureka doista može smatrati autorom ove knjige jer je svojim znatiželjnim i ošroumnim pitanjima usmjeravao razgovor i izazivao odgovore koji i danas ne gube na aktualnosti, iako su se odnosili na neke prošle situacije. I fotografije, kojima je ova knjiga dopunjena, imaju svoju povijesnu vrijednost te gotovo podsvjesno dokazuju i potkrepljuju izrečene riječi: svjedoče o konkretnim susretima i događajima i stoga su važan dio ove knjige.
Posljednji predstavljač knjige prof. dr. sc. Božo Skoko, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu je naglasio kako je prošlo 25 godina od prvih sukoba na našim prostorima, odnosno početka raspara bivše države. Ove jeseni se navršava 20 godina otkako je potpisan Daytonski sporazum. Dakle, nastavlja Skoko „idealan je trenutak da se zapitamo, a na to nas tjera i ova knjiga – gdje smo i kako idemo? U što smo to potrošili proteklih dvadeset godina i jesmo li se maknuli s mrtve točke? Što nam se to dogodilo, kakve su posljedice i jesmo li išta iz svega naučili? Jesu li oni koji su bili dobri i plemeniti možda nagrađeni, a oni koji su činili zlo kažnjeni? Možemo li i ako možemo kako izgraditi bolju budućnost u BiH?”
Na kraju se okupljenima obratio i biskup Franjo Komarica. Istaknuo je kako je dugogodišnji prijatelj biskupije, član Njemačko-hrvatskog društvu iz Hannovera katolički novinar Winfried Gburek je nakon višegodišnjih izvješća u njemačkim medijima o aktualnoj situaciji katolika u Banjalučkoj biskupiji i u drugim dijelovima zemlje, te nakon dobrotvornih akcija koje je poduzeo, odlučio je staviti na papir i objaviti u obliku knjige dio razgovora što ih je vodio tijekom višekratnih susreta s biskupom.
Osobita vrijednost izdanja ove knjige na svjetskim jezicima njemačkim i engleskom nalazi se u toj činjenici da se jedan vjerodostojni i istinoljubivi stranac kojeg je vodio misao apostola Pavla da kršćanska ljubav „ne traži svoje, ne raduje se nepravdi, a raduje se istini” odlučno upustio u naporan, a silno plodan posao oko istraživanja, obrane i promoviranja istine o pravom licu suvremene Europe i glavnih aktera njezine sadašnje povijesti, osobito na područjima njezinog jugoistočnog dijela, rekao je biskup Komarica, te naglasio kako je tijekom samog redakcijskog završetka originala, iz Vatikana stigla radosna vijest o najavi Papina pohoda, što knjizi daje dodatno aktualno značenje. Tijekom posjeta Ad limina biskupa iz BiH biskup Komarica je Papi i važnim osobama u više vatikanskih ureda darovao primjerak knjige. Zahvaljujući svima koji su dali doprinos da se knjiga objavi, biskup Komarica posebnu je zahvalu uputio medijima domaćima i inozemnima. Bog zna da sam se trudio izvršavati svoju zadaću u Crkvi i u ime Crkve u našem suvremenom svijetu u domovini i izvan nje. Znam dobro da nisam ni beskorisni sluga jer nisam učinio sve što sam bio dužan učiniti. Ali vjerujem u Božje milosrđe, a nadam se i vašoj uviđajnosti i spremnosti da mi oprostite i po mogućnosti pomognete. Molim vas da mi pomognete da budem bolji vaš brat, rekao je na kraju biskup Komarica.
Prihod od prodaje knjige izdavač namjenjuje socijalnim projektima Banjalučke biskupije.
U glazbenom dijelu sudjelovao je Bogoslovski oktet i kantautor Luka Balvan.