Zagreb, (IKA) – U prostorijama Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, Ćirilometodska 1, 28. svibnja održan je okrugli stol o akademiku Milanu Heraku. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) održan je skup posvećen znanstvenom radu akademika Heraka, a u HAZU će se održati memorijalni skup, kako je to uobičajeno, o prvoj obljetnici smrti. Moderator okruglog stola bio je Josip Šintić, a uz vladiku Nikolu Kekića, nazočili su članovi obitelji i roda akademika Milana Heraka, članovi Udruge Tadija Smičiklas i drugi. Akademik Herak je bio višegodišnji počasni presjednik Udruge Tadija Smičiklas, o čemu je govorio predsjednik Udruge Milan Radić. O Heraku je govorio i dr. Goran Ivanišević te njegove članovi obitelji. Istaknuti hrvatski geolog, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, akademik Milan Herak umro je u 26. travnja 2015., u Zagrebu u 99. godini života. Rodio se 5. ožujka 1917. u Brašljevici na Žumberku. Osnovnu školu pohađao je u Kaštu, a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je prirodne znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1941., gdje je 1943. doktorirao geologiju. Od 1942. do 1943. stručno se usavršavao na Sveučilištu u Beču, a zatim je do 1952. radio u Geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu. Od 1952. do 1958. radio je kao docent na Tehničkom fakultetu (danas Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu), a od 1958. do umirovljenja 1982. kao profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). Od 1958. do 1974. bio je predstojnik Geološko-paleontološkog zavoda, a od 1964. do 1966. i dekan PMF-a. Od 1963. bio je dopisni, a od 1973. redoviti član Akademije kojoj je od 1975. do 1978. bio potpredsjednik. Od 1986. do 1989. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti. Akademik Milan Herak od 1977. bio je dopisni član Austrijske akademije znanosti, a od 1991. i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1977. bio je i dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti, do 1991. kada je otkazao članstvo. Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu postao je 2001. Kao geolog, akademik Herak bio je jedan od najboljih svjetskih poznavatelja fenomena krša i svojim je radom bitno pridonio rješavanju hidroenergetskih problema u kršu Hrvatske. Kao ekspert FAO-a i UNESCO-a sudjelovao je u istraživanju hidrogeologije karbonatnih stijena na području Sredozemlja, Kariba (Jamaika) i u Iranu. Objavio je 226 znanstvenih i stručnih radova i knjiga u području paleontologije, regionalne geologije i geotektonike, geologije i hidrogeologije krša i bio autor prvih cjelovitih udžbenika na hrvatskom jeziku koji se i danas koriste u nastavi geologije, paleontologije i paleobotanike. Knjigom Karst (1972.) predstavio je nove znanstvene spoznaje o kršu Hrvatske. Akademik Herak predavao je više kolegija iz područja geologije i paleontologije na fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. Na PMF-u je uveo nove kolegije Paleobotanika, Geologija krša i Regionalna geologija s geotektonikom, a na Tehničkom fakultetu kolegije Inženjerska geologija s hidrogeologijom. Na PMF-u je 1960. osnovao poslijediplomski studij iz geologije. Za svoj rad primio je brojna priznanja, među njima i Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića 1997. i Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2012.