Požega, (IKA) – Požeški biskup Antun Škvorčević primio je zamjenika požeško-slavonskog župana za društvene djelatnosti Ferdinanda Trohu, pročelnicu Odjela za društvene djelatnosti Županije Vesnu Vlašić, dogradonačelnika Darka Puljašića i pročelnicu Upravnog odjela za samoupravu u Gradu Požegi Ljiljanu Bilen u četvrtak 21. svibnja u Biskupskom domu u Požegi. Na susretu su sudjelovali i voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi akademik Dubravko Jelčić te upraviteljica toga Zavoda Snježana Jakobović. Iz Požeške biskupije nazočan je bio predstojnik Ureda za gradnju i kulturna dobra Ivica Žuljević.
Biskup je predstavio pitanje urbanog identiteta grada Požege, podsjetivši na izvanredno vrijednu povijesno-kulturnu baštinu Trga Svetog Trojstva koji ima srednjovjekovni oblik lijevka te dva srednjovjekovna objekta na njemu – crkvu Sv. Lovre i franjevačku crkvu Duha Svetoga. Istaknuo je kako je taj prostor povezan s Trgom sv. Terezije Avilske, oblikovan neposredno ispod požeškoga staroga Grada nakon oslobođenja od osmanlijske okupacije u 18. stoljeću na kojem se nalazi crkva Sv. Terezije Avilske, zdanje veoma vrijedne barokne arhitekture te da sve to zajedno tvori urbanu cjelinu jedinstvenu u Hrvatskoj, koju treba njegovati, čuvati te prema njoj graditi primjeren odnos u životu grada. Uputio je na to da urbanom identitetu pripadaju i ustanove Požeške biskupije, utemeljene 1997. godine te da bi ih programi koji se organiziraju na spomenutim javnim prostorima trebali poštovati i omogućiti nesmetano funkcioniranje u njihovom specifičnom poslanju. Istaknuo je da zdanja u vlasništvu Crkve koja imaju veliku kulturno-povijesnu vrijednost trebaju služiti svrsi za koju su izgrađena, da se tako najbolje čuvaju i da bi konzervatorska služba trebala u svom djelovanju imati kreativan pristup. Spomenuo je potom projekte koje na tom području Biskupija nastoji ostvarivati, među kojima je daljnje uređenje katedrale za njezine pontifikalne bogoslužne svrhe, služeći se i novim umjetničkim izrazima koji ne poništavaju baroknu arhitekturu nego poput kontrapunkta u glazbi podcrtavaju njezinu izvornu zadanost kako je to učinjeno i u obnovi krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Jedan od važnih projekata koji je u tijeku jest trajni postav Dijecezanskog muzeja Požeške biskupije, koji bi trebao biti svojevrsna komplementarna ustanova s Gradskim muzejom, slično nastojanjima s obzirom na Biskupijsku i Gradsku knjižnicu. Istaknuo je da Kaptol požeške katedrale ima u vlasništvu predosmanlijski stari grad u Kaptolu, da ga postupno konzervira i određene dijelove restaurira, da je u njemu predviđen smještaj povijesnog arhiva i knjižnice Požeške biskupije s arhivskom građom i starim knjižnicama iz 18. stoljeća koje posjeduju župe te Biskupije i da je pitanje je li moguće taj projekt ostvariti zajedničkom suradnjom sredstvima dobivenima iz europskih fondova.
Biskup je potom spomenuo da su sastavni dio povijesnog urbanog identiteta Požege i osobe koje su u prošlosti dale svoj veliki doprinos životu grada i Hrvatske te da biskupija putem tiska i znanstvenih skupova nastoji otimati zaboravu crkvene ljude, osobito one kojima je tu sudbinu dodijelila komunistička ideologija. Prikazao je i biskupijska nastojanja oko doprinosa u izgradnji identiteta Požege i djelovanjem na glazbenom području, napose orguljaškim koncertima u katedrali, istaknuvši kako oni postupno imaju sve veći broj slušatelja. Pozvao je na suradnju svih čimbenika u Požegi u izgradnji primjerena identiteta grada.
Uslijedila je rasprava na kojoj je akademik Jelčić spomenuo da Akademijin Zavod u Požegi želi znanstveno-istraživačkim putem dati svoj doprinos požeškom identitetu, i kako trenutačno među projektima koji on nastoji ostvarivati jest istraživanje ostataka benediktinske opatije u Rudini, pojedinih povijesnih osoba iz Požeštine, među njima i Andrije Štampara o kojem se ovih dana održava znanstveni skup u Požegi. Čelnici Županije i Grada složili su se oko toga da je moguća i potrebna veća suradnja na ostvarivanju projekata koji idu u prilog očuvanja i izgradnje urbanog identiteta Požege te se razgovaralo i o nekim konkretnim akcijama u tom pogledu, kao što je uređenje trga ispred katedrale dok se ne dođe do konačnog rješenja, briga oko izgleda zgrada, napose u vlasništvu Grada na Trgu Svetog Trojstva, na projektima glazbene i druge razine. Zaključak je da takve susrete treba češće održavati kako bi se zajedničkim snagama učinilo ono što je moguće za unapređenje gradskog života u skladu s njegovom povijesno-kulturnom baštinom.