Vatikan, (IKA) – Crkva ne smije biti bojažljiva u prokazivanju i borbi protiv raširenog mentaliteta javne i privatne korupcije, rekao je papa Franjo otvarajući 18. svibnja u Rimu radove 68. zasjedanja Talijanske biskupske konferencije koje se održava do 21. svibnja na temu “Provjera prijema apostolske pobudnice Evangelii gaudium”.
Zahvaljujući biskupima na izabranoj temi, Sveti Otac istaknuo je kako “radost evanđelja, u ovom povijesnom trenutku gdje smo često zasuti obeshrabrujućim vijestima, lokalnim i međunarodnim prilikama koji nam daju iskusiti muku i nevolju – u ovom uistinu veoma slabo utješnom realističnom okviru – mi kršćani i biskupi smo pozvani ići protiv struje: odnosno biti radosni svjedoci Krista Uskrsloga kako bismo drugima prenosili radost i nadu… Od nas se traži da tješimo, pomažemo, hrabrimo, bez iznimke, svu našu braću pritisnuta pod teretom svojih križeva, prateći ih, nikada se ne umarajući raditi na tome da ih ponovno pridignemo snagom koja dolazi samo od Boga”.
Papa je istaknuo kako je u nebrojenim susretima u ove dvije godina s biskupskim konferencijama uočio važnost “onoga što se može nazvati crkvenom osjetljivošću: odnosno usvojiti iste Kristove osjećaje, poniznosti, suosjećanja, milosrđa, konkretnosti – Kristova ljubav je konkretna – i mudrosti”.
Ta osjetljivost Crkve podrazumijeva također da ne smijemo biti plašljivi i imati beznačajnu ulogu u neodobravanju i borbi protiv raširenog mentaliteta javne i privatne korupcije koja je uspjela osiromašiti, bez imalo stida, obitelji, umirovljenike, poštene radnike, kršćanske zajednice, uklanjajući mladež, sustavno lišavanu svake nade u budućnost, i prije svega marginalizirajući one koji su slabi i u potrebi. Ta će crkvena osjetljivost pomoći nam, kao dobrim pastirima, izaći ususret Božjem narodu kako bismo ga obranili od ideoloških kolonizacija koje mu oduzimaju identitet i ljudsko dostojanstvo.
Ta se osjetljivost Crkve, nastavio je Papa, očituje također u pastoralnim odlukama i u izradi dokumenata – naših dokumenata, – gdje ne smije prevladati apstraktni teorijsko-doktrinarni aspekt, gotovo kao da naše smjernice nisu namijenjene našim ljudima i našoj zemlji već samo nekolicini znanstvenika i stručnjaka –, naprotiv moramo težiti tome da ih pretočimo u konkretne i razumljive prijedloge.
Crkvena se osjetljivost konkretizira također u jačanju nezaobilazne uloge vjernika laika spremnih preuzeti na sebe odgovornosti koje im pripadaju. Zapravo, vjernici laici koji imaju autentičnu kršćansku formaciju ne bi smjeli nikada trebati biskupa pilota, ili monsinjora pilota ili jedan klerikalni “input” kako bi preuzeli na sebe odgovornosti na svim razinama, od političkog do društvenog, od ekonomskog do zakonodavnog! Svi međutim trebaju biskupa pastira, istaknuo je Papa. Crkvena osjetljivost pokazuje se na konkretan način u kolegijalitetu i zajedništvu između biskupa i njihovih svećenika; zatim u zajedništvu među samim biskupima; između bogatih biskupija – materijalno bogatih i bogatih zvanjima – i siromašnih; između periferije i centra; između biskupskih konferencija i biskupa s Petrovim nasljednikom.
Ukazavši na slabljenje kolegijaliteta, kako u određivanju pastoralnih planova, tako u dijeljenju ekonomsko-financijskih planiranih zadaća, Papa je primijetio kako ne postoji navika provjere prijema planova i ostvarenih projekata. Naveo je kao primjer organiziranje nekog skupa ili događaja koji, iznoseći uobičajene prijedloge, umrtvljuje zajednicu, jer su odluke, mišljenja i osobe uvijek isti. Namjesto da dopustimo da budemo poneseni prema onim obzorima prema kojima nas Duh Sveti poziva ići, istaknuo je Papa, izrazivši na kraju želju da nam Gospodin tijekom predstojećeg Jubileja milosrđa dadne da ponovno otkrijemo radost i učinimo plodnim Božje milosrđe.