Vinkovci, (IKA) – Misa zadušnica za dvanaestoricu hrvatskih redarstvenika, pripadnika Specijalne policije Vinkovci koji su ubijeni u Borovu Selu 2. svibnja 1991. godine služena je u središnjoj vinkovačkoj crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima u subotu 2. svibnja. Misu je predvodio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, uz koncelebraciju jedanaestorice svećenika. Sve je pozdravio domaći župnik mons. Tadija Pranjić, prisjetivši se prve mise zadušnice u toj crkvi kada je bilo 15 tisuća ljudi. “To je bio najveći plač i jauk u ovoj crkvi otkako ona postoji. Tada je zapravo plakala cijela Hrvatska. Stvarna agresija na RH je počela nakon Borova Sela, pogibijom naših dvanaest hrvatskih redarstvenika”, rekao je mons. Pranjić. Izražavajući riječi dobrodošlice, posebno je pozdravio predsjednicu RH Kolindu Grabar-Kitarović “koja je svojim dolaskom pokazala koliko cijeni žrtvu hrvatskih redarstvenika bez kojih ni nas danas ovdje ne bi bilo.”
U propovijedi je mons. Jezerinac istaknuo kako je jako važno poznavati svoju vjeru, a još važnije vjerovati. “Vjera oplemenjuje čovjeka. Vjera je nešto najljepše u životu čovjeka. Od 1991. godine stalno sam posjećivao hrvatske ranjenike. Posebno u Draškovićevoj gdje ih je bilo i sa slomljenom kičmom. Bio je i jedan slijepi koji je rekao: ‘Ne mrzim ih, ali nisu mi oduzeli ono što nosim u sebi, u srcu, a to je vjera. Oni nemaju ono što ja imam, a imam vjeru. To je ta snaga koja me drži’, rekao je biskup i nastavio: “Danas jedino možemo spasiti svijet zahvaljujući duhovnim vrijednostima. Stoga možemo reći da je današnja kriza svijeta, kriza vjere u Boga.”
Vojni ordinarij govorio je i o tome kako je danas evanđelje veoma važno, suvremeno. “Evanđelje stvara zajedništvo među ljudima, suodgovornost jednih za druge. Evanđelje rađa istinsko bratstvo i obratno. Ako čovjek odbaci Boga, odvaja se i od čovjeka. Tada on određuje što je dobro, a što nije, on tada stvara svoj pogled na svijet. To nam potvrđuje ideologija jednoumlja bez Boga prošloga stoljeća kao što su fašizam, nacizam i komunizam. Taj potonji ima najviše žrtava, više od sto milijuna u svijetu. Osuđen je i od Europe. Izraziti primjer takvog jednoumlja je i smrt dvanaest hrvatskih redarstvenika u Borovu Selu za čije se duše danas posebno molimo i kojima danas iskazujemo zahvalnost na njihovoj velikoj žrtvi, ali isto tako i roditeljima koji su ih odgojili u duhu bogoljublja, čovjekoljublja i rodoljublja. Na njih se može primijeniti Isusova riječ: ‘Nitko nema veće ljubavi od ove da dade život za svoje prijatelje.’ Draga djeco, kada god dođete na grob svoga oca, možete biti uvijek radosni, uvijek ponosni, kao i vi, dragi roditelji koji ste izgubili sina. On je poginuo braneći domovinu. Nije poginuo da bi osvajao tuđe i zato takvi ljudi ostaju veliki. Na njih se može primijeniti riječ Zrinskoga: ‘Navik on živi ki zgine pošteno.’ Nasilna smrt redarstvenika u Borovu Selu potiče nas da i dalje s još većom ljubavlju obilježavamo te obljetnice, njegujući tako vrijednosti za koje su živjeli. Poručuju nam da i dalje njegujemo ljubav prema obitelji, narodu i domovini i da tamo gdje su stali, mi nastavimo dalje”, rekao je vojni biskup.
Na misi su se okupili roditelji, supruge, djeca, rodbina, prijatelji ubijenih redarstvenika, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora saborski zastupnik Damir Tomić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Tomislav Čuljak, načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga RH general zbora Drago Lovrić, glavni ravnatelj policije Vlado Domnić, izaslanik ministra branitelja Vinko Kovačić, zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković, načelnik Policijske uprave (PU) vukovarsko-srijemske Miroslav Puž, bivši načelnici PU, predstavnici ravnateljstva policije, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić, Vladimir Šeks, Tomislav Karamarko i članovi Udruge “Vinkovački šokački rodovi” obučeni u narodno ruho.
U sukobu sa znatno brojnijim pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi ubijeni su Stipan Bošnjak (1955.) iz Nuštra, Antun Grbavac (1961.) iz Nijemaca, Josip Culej (1966.) iz Jarmine, Mladen Šarić (1965.) iz Novih Jankovaca, Zdenko Perica (1965.) iz Nuštra, Zoran Grašić (1969.) iz Otoka, Ivica Vučić (1961). iz Vinkovaca, Luka Crnković (1970.) iz Otoka, Marinko Petrušić (1966.) iz Tovarnika, Janko Čović (1965.) iz Ivankova, Željko Hrala (1968.) iz Ivankova i Mladen Čatić (1971.) iz Županje.