Zagreb, (IKA) – Hrvatsko katoličko sveučilište je u petak 17. travnja bilo mjesto održavanja prvoga susreta ravnatelja katoličkih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj i ravnatelja katoličkih školskih centara u Bosni i Hercegovini.
Nakon mise u sveučilišnoj kapeli, sudionici susreta imali su prilike razgledati radne prostore samoga sveučilišta, a rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić je predstavio i planove proširenja, tj. preuređenja i prilagodne postojećih prostornih kapaciteta.
Na početku radnoga dijela susreta koji se odvijao se u sveučilišnoj dvorani „Blaženi Alojzije kardinal Stepinac” pomoćni biskup vrhbosanski i promicatelj Sustava katoličkih škola za Europu Pero Sudar je izrazio radost, ali zahvalnost za poziv na ovakav susret.
Povezivanje na svim razinama, posebno ovoj odgojno-obrazovnoj je doista nužno. Ovakvi susreti su jako važni, rekao je biskup, te predložio da se možda jednom godišnje uvede susret djelatnika ili barem ravnatelja, direktora i pedagoga katoličkih škola i katoličkih školskih centara.
Zatim se kratko osvrnuo na stanje u području katoličkog školstva u Bosni i Hercegovini. Tako je istaknuo četrnaest škola i sedam katoličkih školskih centara pohađa oko 5000 učenika. Govoreći o profilu škola, naglasio je kako je on nešto drugačiji od onoga u Hrvatskoj, jer se ne može tražiti 100% katolicitet.
No, ono što je naša temeljna ideja, je da naši djelatnici kroz sve materije koje predaju pokušaju posredovati nadnaravno. Mislim da je to ono što današnjem obrazovanju, napose odgoju nedostaje. Ako nema te vertikale na kojoj će počivati cijela mreža ljudskosti, onda se ta mreža ruši. Dakle, to bi trebala biti posebnost, specifičnost katoličkih škola i odgoja ispred obrazovanja, ako nema odgoja onda je obrazovanje jako u opasnosti, upozorio je.
Pozdravljajući sudionike susreta voditeljica Nacionalnog ureda HBK za katolički odgoj i obrazovanje Ivana Petrak naglasila je važnost suradnje između katoličkih osnovnih i srednjih škola i HKS-a posebice u vidu prakse koju bi studenti HKS-a mogli provoditi u katoličkim školama. Također je istaknula, kako bi bilo dobro u budućnosti na HKS-u omogućiti školovanje učitelja za primarno obrazovanje ili nekih drugih predmeta koji bi onda mogli nastaviti rad u katoličkim osnovnim i srednjim školama.
Osvrnula se i na važnost katoličkog identiteta, te podsjetila kako upravo to bila i tema posljednjeg sastanka ravnatelja katoličkih osnovnih i srednjih škola u sjedištu HBK. U tom vidu je naglasila, kako je na svjetskoj razini stavljen naglasak na to da se u katoličkim školama prepozna katolički identitet, a oni koji ga provode su djelatnici.
Zato je okupljanje ravnatelja korak prema tome da zaista djelatnici u katoličkim školama budu katolici prije svega, a onda da taj duh prenose na učenike i one s kojima rade, rekla je Petrak.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić je naglasio, kako ovaj susret može pomoći zajedničkom razmišljanju o poboljšanju suradnje, ali je prigoda i za učenje jednih od drugih.
Upoznavajući sudionike s HKS-om kao visokoškolskom ustanovom osnovanom od Zagrebačke nadbiskupije iznio je više brojčanih podataka koji govore o manjoj zastupljenosti studenata iz katoličkih škola. Tako od oko 450 studenata njih 68 dolazi iz katoličkih škola. No, jedan od razloga Tanjić nalazi i u činjenici, da HKS nema mnoge studije, posebice prirodnih i tehničkih znanosti za koje se opredjeljuje dio učenika gimnazija. Stoga, u tom vidu odaziv iz katoličkih škola za studije koje ima HKS je dobar. Iz iznesenih statističkih podataka vidljivo je, da iz godine u godinu broj učenika koji upisuju pojedine studije na HKS-u raste.
Pojedine studije predstavili su prorektori HKS-a, odnosno pročelnici. Uz kraći povijesni osvrt na pojedini studij od osnutka do danas, istaknuli su i specifičnosti koje razlikuju studije na HKS-u od onih na drugim učilištima. Tako je naglašena i interdisciplinarnost, kao i uvođenje obvezatnih predmeta za sve studije (teologija, bioetika, socijalni nauk Crkve) što je i u skladu s crkvenim učenjem, posebice pape sv. Ivana Pavla II.
U nastavku radnoga dijela uslijedila je razmjena iskustava, te razgovor o ukorijenjenosti identiteta na evanđeoskim vrednotama koje oblikuju za izvrsnost i cjelovito odgajaju unutar cjeloživotnog učenja.
U tom vidu razgovaralo se i o očekivanjima koje ravnatelji škola imaju od HKS-a, odnosno što bi HKS mogao ponuditi u vidu organizacije nastave i specijalističkih studija, predavanja, stručnoga usavršavanja, zajedničkih projekata.