Vukovar, (IKA) – U Vukovaru je u nedjelju 12. travnja obilježen spomen-dan na žrtve komunističkog terora koji se dogodio u tome gradu kada su preko noći odvedeni i ubijeni brojni Hrvati. Na dan kada se navršila 70. obljetnica od tih tragičnih zbivanja, održan je prigodni program u Vukovaru koji je započeo polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom kod spomen-križa svim žrtvama komunističkog terora u parku ispred župne crkve Sv. Filipa i Jakova.
Sve okupljene na početku je pozdravio domaći župnik fra Ivica Jagodić uime franjevačkog samostana, nakon čega su vijence položila izaslanstva djece vukovarskih žrtava komunističkog terora, Udruge Nijemaca i Austrijanaca Vukovar, ogranka Matice hrvatske Vukovar, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara i Zrinske garde Čakovec.
Varaždinski biskup Josip Mrzljak, čiji je otac Vladimir bio jedna od za sada ustanovljenih 760 žrtava tog strašnog terora koji se dogodio na kraju II. svjetskog rata te na početku komunističke strahovlade, tom je prigodom rekao kako je temeljno pravo svakog čovjeka, bez obzira na rasu i vjeru, pravo na dostojanstven ukop kako bi se njegovi najbliži mogli na tom mjestu okupljati i u spomenu na njegov život moliti kod upaljenih svijeća koje simboliziraju kršćansku vjeru da ovozemaljskom smrću ljudski život ne prestaje. Vukovarske žrtve komunističkog terora nisu ostvarile to pravo i za njihovo se mjesto stradanja još ne zna pa se kao vjernici njihova djeca i ostali okupljaju oko spomen-križa podignutog njima u sjećanje da bi se pred likom Onoga koji je svojom krvlju otkupio ljudske grijehe i svojim uskrsnućem svima podario vječni život molili za svoje nestale, ali i za one koji su počinili ove zločine.
Predvodeći misno slavlje varaždinski biskup u homiliji je istaknuo kako “osloboditelji” Vukovarcima katolicima koji su 1. travnja 1945. godine proslavili Uskrs, nisu donijeli svjetlo i mir, nego su svojim strašnim zločinima 12. travnja zavili u tugu i bol mnoge obitelji, posebno žene i djecu, kako Hrvata, tako i Nijemaca, Mađara pa i Srba. Napomenuo je da su zločini komunizma trajali desetljećima, te su prešućivani do dana današnjega. Stoga je podsjetio na apel koji je upućen javnosti s istog skupa protekle godine. U njemu se ističe kako će nam “ne samo primjerenim čuvanjem spomena na žrtve, nego i otkrivanjem pune istine o zločinima počinjenim 1945. i kasnije, postati do kraja razvidna dimenzija zločina, kako u njihovom brojčanom vidu, tako još i više u kontekstu jugo-komunističke ideologije i njezine zločinačke prakse, kojom se nastojalo doslovno, s lica zemlje ukloniti sve političke, klasne, društvene, ekonomske i druge, stvarne i potencijalne neprijatelje novom režimu … To je naš zadatak i zato se sjećamo ne da mrzimo ili se osvećujemo, nego da hrvatska prošlost bude sveobuhvatno istražena i pravedno vrednovana”.
Biskup je podsjetio kako je u teškim vremenima Hrvatima katolicima uzor bio bl. Alojzije Stepinac, koji je strpljivo podnosio nevinu osudu i bio živa propovijed kako treba ustrajati u molitvi i ostati čvrst u vjeri koja je stoljećima čuvala i odgajala hrvatski narod.
Nakon žrtava II. svjetskog rata i poraća, kada su u Vukovaru i okolici otvorene mnoge jame i napunjene nevinima, u Domovinskom ratu otvorene su nove i možda još veće. Grobišta i jame nakon II. svjetskog rata nikada se nije smjelo spominjati, a kamoli istraživati ili barem obilježiti. Ljudi su jednostavno nestajali, kako su nas desetljećima uvjeravali. No, najveći kršćanski blagdan Uskrs daje nam poruku: “Ne, nisu nestali!” Doduše, još uvijek ne znamo gdje počivaju njihovi zemni ostaci, ali vjerujemo da su naši pokojni ušli na vrata blažene vječnosti i da nas čekaju, a na nama je da ih slijedimo, poručio je biskup Mrzljak.
U pohodu Vukovaru u prigodi obilježavanja spomen-dana varaždinskom biskupu pridružili su se hodočasnici iz Međimurja s dva autobusa u organizaciji Zrinske garde Čakovec, udruge građana kojoj je biskup Mrzljak redovni član.
Među hodočasnicima bili su članovi i podupiratelji Zrinske garde s duhovnikom fra Stankom Belobrajdićem i predsjednikom Alojzijem Sobočancem, dipl. oec., gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu i župnik župe sv. Nikole fra Željko Železnjak, vikar i nekadašnji vukovarski gvardijan fra Josip Tretnjak te pripadnici nekadašnjih policijskih jedinica za zasebne namjene iz Čakovca i Varaždina, članovi udruga stradalnika Domovinskog rata i aktivni pripadnici varaždinske i međimurske policijske uprave na čelu s načelnikom Krunoslavom Gosarićem, te Policijske postaje Prelog s voditeljem Davorom Sokačem i policijskim kapelanom Ivicom Horvatom. U Vukovaru su posjetili spomen-mjesto na Trpinjskoj cesti gdje su stradali branitelji iz Međimurja i Varaždina, memorijalno groblje, Ovčaru i spomen-dom, križ na Dunavu, te su se pomolili i položili vijence i svijeće za Međimurce preminule i nestale u obrani Vukovara. Biskupa Mrzljaka i predstavnike Zrinske garde i ostala izaslanstva iz Čakovca i Varaždina primili su i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te gradonačelnik Ivan Penava, kojima su uoči glavne svečanosti gardisti Zrinske garde predali prijavak. Na susretu su se okupljeni prisjetili tragičnih događaja, posebice onih s početka devedesetih godina proteklog stoljeća u čijem spomenu na herojsku obranu i žrtve Vukovara svake godine u studenome sudjeluju i pripadnici Zrinske garde Čakovec, a bilo je riječi i o daljnjoj mogućoj suradnji u obilježavanju pojedinih zbivanja i njezinih sudionika iz hrvatske povijesti.
Nakon mise u pastoralnom centru “Sv. Bono” u spomen na žrtve predstavljena je knjiga fra Mate Tadića i Želimira Crnogorca pod nazivom “Svjedočanstva o stradanjima Hrvata”. Knjigu su predstavili dr. Dražen Živić, dr. Miljenko Brekalo, dr. Ivan Jurčević, dr. Ivica Šola i fra Mate Tadić. Program je održan u organizaciji franjevačkog samostana u Vukovaru, vukovarskog ogranka Matice hrvatske, Udruge Nijemaca i Austrijanaca Vukovar i tamošnjega područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.