Sarajevo, (IKA) – Novi broj mjesečnika “Svjetlo riječi” za mjesec travanj kao glavnu temu ima “Proslavu života”. U uvodnom tekstu “Eksplozija Božjeg života” Ivan Bodrožić ističe kako je Uskrs ispunjenje svih ljudskih traženja, a ne događaj bez povoda i bez prethodnog plana i najave. Uskrsnuće je kruna na život koji ima svoje ljudske pretpostavke u ozbiljnom ljudskom traženju, ali i u ćudorednom kreposnom životu. Uskrsnuće je u biti eksplozija Božjeg života koji se svom snagom ulijeva u ljudski život. Božji život se po Kristu utkao u naš ljudski na tako neprimjetan i neusiljen način da ostaje nedjeljiv kao nedjeljiv kao niti tkanine koje u cjelini platna ostaju neuočljive pojedinačno, ali bez njih ne bi bilo cjelina. U konačnici, uskrsnuće je odgovor na čovjekov vapaj za životom i to onaj istinski. Uz temu broja je i prilog iz misija o slavlju života s onima kojima je “kruh luksuz i za Uskrs”. Tekst potpisuje fra Ivica Perić, misionar u Ruandi.
Sugovornica broja je njemačka sociologinja, prevoditeljica i publicistkinja Gabriele Kuby. Govoreći o svom spisateljskom radu, posebno upućuje na svoju prvu knjigu “Rodna revolucija – relativizam na djelu” koja je bila jedna od prvih knjiga koja je pokušala rasvijetliti taj skriveni plan. U razgovoru Kuby tumači i sam pojam “gender”, te pojašnjava zašto sam rodni pokret smatra totalitarističkim, te u tom vidu upozorava na uništenje slobode uime slobode.
O potrebi “zaviriti dublje u svoju dušu” piše Luka Marković. Ističe kako je nestala komunikacija riječima, ali i sposobnost pojedinca da u komunikaciji s drugim pronađe ono što ga čini sretnim. A da bi to mogao, pojedinac mora biti sposoban suočiti se sam sa sobom.
Više tekstova u ovome broju posvećeno je proslavi svetkovine Uskrsa poput teksta iz pera Maria Cifraka “Apostolica apostola” i Ivana Ivande “Besmrtnost”, kao i osvrta na umjetnost u tekstu “Uskrsnuće” Slavena Milićevića, te priče “Veronikin rubac” Joze Mašića. Rubrika “Život, ljudi i običaji u Bibliji” donosi zanimljiv tekst Darka Tomaševića”Hrana biblijskog čovjeka”.
Revija podsjeća i na stogodišnjicu genocida nad Armencima, predstavlja Mogorjelo, najstarije nalazište kasnoantičkog razdoblja u BiH, a tu su i reportaže iz župe sv. Josipa u Špionici, iz Kamešnice, a iz narodne baštine predstavljena je proslava Jurjevdana i Markovdana.
I u ovome broju Marijan Karaula podsjeća na franjevce Bosne Srebrene koji su robijali nakon završetka II. svjetskog rata. Tu je i niz drugih kraćih osvrta poglavito na vjerski život u Bosni i Hercegovini, i sveopćoj Crkvi.