Beograd, (IKA) – Srpski patrijarh Irinej sa svim arhijerejima Srpske pravoslavne Crkve uputio je uskrsnu poslanicu svećenstvu, monaštvu i svim vjernicima.
“Uskrsnuće se Kristovo javlja i pokazuje ne samo kao pobjeda nad smrću i prolaznošću, nego i kao otkrivenje punoće Božanskog promisla o svijetu i čovjeku. Najdublja je čovjekova čežnja i vapaj za slobodom i besmrtnim životom. No, istinska čovjekova sloboda je samo ona sloboda koja ga oslobađa od tiranije prolaznosti i smrti – svaka druga i drugačija sloboda predstavlja čežnju za njom ili naprosto privid slobode”, piše u poslanici te se podsjeća da je “sila Kristova uskrsnuća kvasac jedine istinske slobode, kao kvasac i zalog besmrtnosti i vječnog života. Tom silom i božanskom svjetlošću objedinjuje se Bog i čovjek, obasjava nebo i zemlja, anđeli i ljudi, vrijeme i vječnost. Svjetlošću Uskrslog Krista i Ljubavlju Božjom, prožeti i zagrljeni, postaju jedno u Kristu Uskrslome preci i potomci, sva ljudska pokoljenja i sva tvorevina sabrana u Crkvi kao Njegovom Bogočovječanskom tijelu”.
Nadalje se ističe da u svjetlosti Kristova uskrsnuća – svako začeće, rođenje i svako ljudsko biće ima vječni smisao, predstavlja rađanje za vječnost “kao i našu vječnu ljudsku odgovornost za njega”.
Uskrsli Krist koji je smrću smrt uništio i onima u grobovima život vječni darovao osnova je čovjekove probuđenosti za odgovornost za svako ljudsko biće, ne samo u vremenu nego i pred vječnošću. Ispovijedajući uskrsnuće Kristovo i vjerujući u opće uskrsnuće mrtvih, mi ispovijedamo i postajemo svjesni svoje neprolazne odgovornosti za svetinju svakog ljudskog bića i svakog stvorenja i praznujemo neuništivost vjere i ljudske nade u vječni smisao života, u Kristu, Bogu ljubavi, žrtvovanom “za život svijeta”, posvješćuje se u poslanici te se upozorava kako “samoljublje i samoživost prijete uništiti značaj ove i ovakve nesebične samožrtvene Kristove ljubavi, na čijem plamenu se griju sva bića i sva stvorenja”.
Samo vjera u čovjekovu besmrtnost i vječnu odgovornost za svoj život i djela sažiže svojim plamenom samoživost kao lažno načelo života, otkrivajući da je u samožrtvenoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu, našem vječnom bratu i subratu, izlaz i spas iz svih čovjekovih zabluda, mraka i bez izlaza. Samo duše obasjane i obnovljene svjetlošću uskrsnuća Kristovog i nadom u opće uskrsnuće mrtvih oslobađaju se sebičnosti i nepoštenja, straha i gramzivosti; zadobivajući stid i dobrotu, nalaze pravu mjeru svega što je prolazno i ravnotežu između svetinje općeg i zajedničkog dobra i osobnih potreba; uče se bratskom dijeljenju dobara i srdaca u tajni lomljenja kruha života, to jest, u Tajni pričesti Tijelom i Krvlju Kristovom, ističe se u poslanici.
Vjernike se potiče i na molitvu Uskrslome Gospodinu da se mir vrati svuda odakle je protjeran “na prvom mjestu u naša srca i u naše domove”. “Čuvajmo svetinju kršćanskoga braka, jer je ona temelj uzvišene, zdrave i čestite kršćanske obitelji. Pozivamo vas da živite u ljubavi prema Bogu i bližnjima, hodeći tako putem koji vodi u vječni život, jer ćemo samo tako postati i biti sinovi i kćeri uskrsnuća. Čuvajte u ljubavi tajnu života koju je ustanovio i posvetio sam Bog. Ovo radi blagostanja i ugleda našega, radi naše djece – najvećega blaga, zbog kojih živimo i radimo. Iskrena vjernost i uzajamno praštanje da ne izostane”, ističe se u poruci koja se zaključuje pozdravima i čestitkom: “Na ovaj blagdan nad blagdanima obradovani radošću Kristova uskrsnuća pozdravljamo sve: majku koja čuva čedo pod srcem i nagnutu nad kolijevkom svoga bolesnog djeteta; pozdravljamo one koji stradaju i pate, prognane pravde Božje radi; pozdravljamo sve prezrene i ponižene, i sužnje u tamnici; pozdravljamo trudbenike i radnike, putnike na kopnu, moru i zraku; pozdravljamo učene i neuke i sve one koji tragaju za vječnim smislom i tajnom života; pozdravljamo sve bolesne i napaćene; pozdravljamo sve ljude pozdravom vječne pobjede: Hristos vaskrse – vjeru, nadu, ljubav i vječni život donese, tugu i smrt odnese”.