Na Veliki petak u crkvama diljem svijeta prikuplja se pomoć za kršćane na Bliskom istoku
Detalj iz Svete zemlje
Zagreb (IKA )
To nije milostinja, nego pomoć ne samo za kršćanske bazilike i sveta mjesta, već i za opstanak kršćana na prostoru Svete zemlje, pojašnjava bibličar fra Darko Tepert
Zagreb, (IKA) – Prema odredbi papa, Katolička Crkva, okupljena na Veliki petak u spomenu bolne Muke Kristove, molitvom i milostinjom izriče svoju potporu vjerničkim zajednicama i mjestima Svete zemlje, osobito u sadašnjem dramatičnom trenutku u kojem se nalazi cijelo područje Bliskog istoka.
Kako stoji u pismu pročelnika Kongregacije za Istočne Crkve kardinala Leonarda Sandrija, radi se o pomoći ljudima koji bježe iz krajeva “gdje se ne stišava buka oružja, a put dijaloga i sloge čini se sasvim izgubljenim, dok izgleda da prevladava bezobzirna mržnja ubojica i razoružavajući očaj onih koji su sve izgubili” te su istjerani i progonjeni iz svojih zemalja.
No, osim njima, pomoć je potrebna i malobrojnim kršćanskim zajednicama koje nastoje preživjeti na Svetim mjestima čuvajući ih i poštujući kao dragocjenosti Isusova zemaljskog života i života Prve Crkve.
“Novac se u crkvama prikuplja na Veliki petak i Veliku subotu, najčešće uz Kristov grob. Sve se to zbroji i preko biskupija proslijeđuje dalje na dva načina: preko Kongregacije za Istočne Crkve ili franjevaca kojima je Katolička Crkva povjerila skrb za Sveta mjesta u Svetoj zemlji”, pojasnio je u razgovoru za Hrvatski katolički radio bibličar i poznavatelj Svete zemlje dr. fra Darko Tepert.
To je pomoć ne samo za kršćanske bazilike i sveta mjesta, već i za opstanak kršćana na prostoru Svete zemlje (Jordan, Palestina, Izrael) gdje živi pola milijuna kršćana koji čine svega 2% ukupnog stanovništva. “Mali broj kršćana primjetan je od dolaska muslimana na to područje”, rekao je fra Darko i dodao da ti kršćani ondje nemaju državnu strukturu koja bi im prižala sigurnost: “Židovi se uvijek mogu osloniti na svoju Izraelsku državu, muslimani imaju svoju Palestinsku samoupravu, a imaju i svoje predstavnike u Knessetu, te se političkim putem mogu boriti za svoja prava. Kršćani su, pak, tako malobrojni da takva prava ne mogu ostvariti, i zato im je vrlo važna podrška Crkve.”
Od prošlogodišnjeg dara za kršćane u Svetoj zemlji dodijeljeno je 295 stipendija mladim kršćanima za sveučilišni studij na sveučilištima u Betlehemu, Jeruzalemu, Haifi, Amanu i drugima. Pomognuto je i više malih obiteljskih obrta kupnjom novih strojeva i financiranjem obrazovanja mladih za razne obrte, a pokrenut je i projekt obnove stanova za najsiromašnije kršćanske obitelji. Dobivena je i dozvola za izgradnju 45 novih stanova u Beit Hanini u Jeruzalemu.
“Taj novac nije milostinja”, naglasio je fra Darko i precizirao kako se milostinjom pomaže siromahe koji i dalje ostaju siromašni, a ova potpora ide prema tome da kršćanima osigura egzistenciju na Svetim mjestima, da odande ne odlaze. “Uz pomoć tih novaca plaća se njihovo školovanje, dovodi ih se do zanimanja pomoću kojega može i zasnovati obitelj i održavati je, te više ne ovisi o nama. Tako ih izvlačimo iz siromaštva i dajemo im slobodu da se brinu za sebe”, zaključio je fra Darko.
Od prošlogodišnje financijske pomoći iz cijeloga svijeta, pomognuta je i obnova i održavanje bazilike u Getsemanskom vrtu, kapela uz Dvoranu Posljednje večere, Kafarnaum i nova crkva na Brdu Nebo.