Istina je prava novost.

Jedinstvena hvarska procesija "Za križen" već više od pet stoljeća

U više od pet stoljeća dugoj pučkoj pobožnosti na otoku, samo 1944. godine nije održana procesija na otoku zbog velikoga broja izbjeglih Hvarana u naletu agresije i rata, ali je održana u zbjegu, u El Shattu gdje su Hvarani za Drugoga svjetskoga rata boravili u izbjegličkom kampu

Hvar, (IKA) – Hvarska pobožnost cjelonoćne procesije “Za križen” u kojoj svake godine sudjeluju brojni otočani, kao i hodočasnici iz brojnih srednjodalmatinskih gradova i mjesta, ove će godine biti održana u noći s Velikoga četvrtka, 2. travnja, na Veliki petak, 3. travnja. Hvarska pobožnost “Za križen” nastala je nakon čudesnoga događaja sa sv. Križićem, koji je godine 1510. proplakao u gradu Hvaru. Prvi zapis o toj procesiji na Hvaru nalazimo u vizitaciji biskupa Milania iz 1658. godine gdje je zabilježeno da je procesija započela znatno ranije te se odvijala na Veliki petak ujutro.
U više od pet stoljeća dugoj pučkoj pobožnosti na tome otoku, samo 1944. godine nije održana procesija na otoku zbog velikoga broja izbjeglih Hvarana u naletu agresije i rata, ali je održana u zbjegu, u El Shattu gdje su Hvarani za Drugog svjetskog rata boravili u izbjegličkom kampu. Tada su, naime, izbjegli Hvarani podigli u izbjegličkom kampu šest velikih šatora poput šest crkava, imenovali križonoše i održali procesiju.
Jedinstvena noćna procesija “Za križen” osobita je pobožnost stanovnika središnjega dijela otoka Hvara koja povezuje šest mjesta: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Ona je izraz vjerskog i kulturnog identiteta tamošnjih stanovnika u kojoj sudionici očituju svoje molbe i zahvalnosti, te iskazuju osobne i obiteljske zavjete. Noćna procesija započinje u 22 sata iz šest župnih crkava i kreću ophodi u smjeru kazaljke na satu na način da se procesije međusobno ne susreću. Na čelu procesije je križonoša koji bos ili u čarapama nosi križ težak do 18 kg, prekriven prozirnim crnim velom. Uz pomoćnike i pratitelje slijede ga pjevači i ostala izabrana pratnja odjevena u bratimskim tunikama, te mnoštvo vjernika i hodočasnika koji se zaustavljaju u crkvama i kapelicama ostalih mjesta gdje ih dočekuju svećenici.
U središtu pokorničke procesije je pjevanje Gospina plača, pasionskoga teksta iz 15. stoljeća koji u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, dok pobožni puk sudjeluje u molitvi. Za noćnoga hoda sudionici prođu 25 km puta i završavaju procesiju u matičnim crkvama oko 6 sati ujutro. Pobožnost pripremaju i provode bratovštine, a posebnost ove otočke pobožnosti je prijava za križonošu. Tako će sljedeći koji se prijavi za križonošu u Jelsi nositi križ u procesiji tek 2043. godine.