Zagreb, (IKA) – Objavljen je prvi ovogodišnji broj “Marulića” hrvatske književne revije.
Na početku ovog broja sa sadržajem čitateljstvo kratko upoznaje urednica Jelka Pavišić. Sadržaj je podijeljen u šest cjelina u kojima je dvadeset i šest autora predstavilo rezultate svojih istraživanja, književnih promišljanja, različite vijesti i knjige.
Pero Agneze Szabo piše o Ljudevitu Knežiću, kanoniku Prvostolnog kaptola zagrebačkoga i dugogodišnjem predsjedniku Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima. On je vodio Društvo od 1911. do 1933. godine, a tijekom rada na čelu Društva posebno je se zauzimao za širenje katoličkog štiva u gradovima i selima. Agneza Szabo piše i o dr. Velimiru Deželiću starijem koji se našao „u žarištu Hrvatskoga katoličkog pokreta u 19. i na početku 20. stoljeća”. Velimir Deželić stariji bio je sudionik Prvog hrvatskog katoličkog sastanka 1900. godine u Zagrebu, kao i Drugog hrvatskog katoličkog sastanka, koji se održavao u Ljubljani 1913. godine. Kao književnik Velimir Deželić stariji ustrajao je na “kršćanskome književnom smjeru”. Đuro Vidmarović piše o knjizi Božice Brkan „Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013.” Na početku teksta ukratko opisuje povijest Isusovog križnog puta koji se tijekom stoljeća kršćanstva ukorijenio kao oblik pobožnosti i sjećanja na Isusovu muku. Božica Brkan je u svojoj knjizi “Postaje Križnog puta” smjestila u životnu stvarnost „kroz koju prolazi i koju živi veći dio hrvatskog naroda”. Ona je to opjevala u osamnaest pjesama i kojima je poveznica Kristove pasije i ovog književnog dijela je “Muka, patnja, trpljenje, podnošenje životnih nedaća”.
Mato Nedić u tekstu “Susret s pjesničkim darovima Ivana Goluba” predstavlja izabrane pjesme koje je Golub 2013. godine izdao u knjizi “Pohod milosti”. O „Viliju Stegi pjesniku ranjene egzistencije” piše slovenski teolog Peter Kovačič Peršin. Tatjana Kren otkriva „Skrivenu simboliku Mažuranićeva epa ‘Smrt Smail-age Čengića'”. Riječ je o predavanju koje je autorica održala početkom 2015. godine u sklopu “Književnih večeri četvrtkom” u HKD-u Sv. Jeronima u Zagrebu.
Kraći životopis i analizu “Pet stihozbirki dr. Ivana Dujmovića” u tekstu “Pjesništvo Ivana Dujmovića” predstavlja Stjepan Razum. Razum je autor i prikaza knjiga Agneza Szabo “Ban Ivan Mažuranić, graditelj moderne Hrvatske” i knjige Elvisa Duspare “Nanovo rođen”, a priredio je i izbor iz “Pisama suradnika i čitatelja”, te kronologiju vijesti vezanih uz rad Hrvatskog književnog društva Sv. Jeronima.
S nepoznatim detaljima povijesti Splita u Drugom svjetskom ratu sa težištem na likvidaciju Vojka Krstulovića, istaknutog splitskog rodoljuba u svom radu širu javnost upoznaje Blanka Matković.
Rubrika koja se u ovom broju Marulića bavi književnim tekstovima donosi pjesme i priče: Malkice Dugeč, S. Marije od Presvetog Srca (Anke Petričević, OSC), Josipa Stanića Staniosa, Pavla Jelovića, Dušana Pavele, Vlade Lozića, Brune Zorića, Ante Tomića, Stanke Matasović Pavune, Zdenka Kremera, Franka Stipkovića, Mate Nedića i Jelke Pavišić.
O životu i radu, na Gospodnjoj njivi; bl. Alojzija Stepinca povodom 55. obljetnice blaženikove smrti piše Željko Jurčić. Povodom 200. obljetnice rođenja đakovačko-bosanskog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera kao “Vizionaru koji je nadilazio svoje vrijeme” piše akademik Josip Pečarić.
O “Trnju, bez trnja” kraći tekst donosi pero Ivice Jurjevića.
Prikaze knjiga Božidara Prosenjaka “Tesar”, s. Marije od presvetog Srca (Anke Petričević) “Vapaji-O Božjim svojstvima”, Stipe Jukića i Maria Barišića “Hrvatski vojnik Miro Barešić: Nije poginuo u okršaju sa Srbima već je likvidiran u smišljenoj zavjeri” donose Vatroslav Halambek, Krunoslav Šoić i Bruno Zorić. Krunoslav Šoić ujedno predstavlja i “Dvije zbirke pjesama Dine Franin.