Istina je prava novost.

Novi broj međunarodnog katoličkog časopisa Communio

Zagreb, (IKA) – Novi broj časopisa Communio (br. 131), prvi u 2018. godini, posvećen je temama „Savjest” i „Krivnja”, a donosi i jedan prilog u rubrici „Ogledi”.
Prvi prilog koji se bavi temom savjesti, razumijevanje koje, kako to ističe u uvodniku Šimo Šokčević, i u današnjem trenutku ima veliku važnost, donosi nam promišljanja Thomas Södinga o pristupu i shvaćanju savjesti u novozavjetnim u tekstovima (prilog: „Glas srca. Savjest u Novom zavjetu”). Hermann Geissler u prilogu „’Savjest je izvorni Kristov namjesnik’. Pogled na Newmanov nauk o savjesti” predstavlja glavne misli Johna Henryja Newmana o ovoj važnoj temi. Shvaćanje savjesti Učiteljstva Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila, osvrnuvši se, naravno, kratko i na najvažnije misli Sabora o savjesti, predstavlja Herbert Schlögel u prilogu „Različiti naglasci u shvaćanju savjesti. Učiteljstvo od Drugoga vatikanskog koncila”. Nije izostao ni moralno-psihološki pogled na savjest, napose u pogledu oblikovanja savjesti, a tome se može čitati u prilogu Jochena Sautermeistera pod naslovom „Samooblikovanje kao samonavezivanje na dobro. Savjest kao praktična orijentacijska instancija iz moralno-psihološke perspektive”. Temu zaključuje prilog „Sloboda i vezanost savjesti u demokratskom društvu” kardinala Karla Lehmanna.
Promišljanja o krivnji, temi koja stoji u snažnoj vezi s onom o savjesti, započinje, ponovno pogledom iz biblijske perspektive, Georg Braulik prilogom „’Jer Otac si naš! Otkupitelj naš – ime ti je oduvijek.’ Kako Izrael kao narod moli za oproštenje grijeha”. O krivnji, slici Boga i čovjeka na koju ona ukazuje i oproštenju piše Bertram Stubenrauch u prilogu „Grijeh – Krivnja – Oproštenje. Konture nauka o otkupljenju”. Unutar promišljanja o krivnji ovaj broj donosi i govor kardinala Jean-Marie Lustigera, koji nosi naslov „Dar milosrđa” i koji je održan na Radio Kölnu (29. kolovoza 1982.), povodom Dana katolika. Slijedi prilog „Felix culpa? O produktivnoj snazi krivnje u kulturi” Matthiasa Buschmeiera, a tematski dio posvećen krivnji zatvara prilog Antona Štrukelja pod naslovom „’Čišćenje sjećanja'”.
Na kraju ovoga, u rubrici „Ogledi”, donosi se promišljanje Ivice Raguža u prilogu „O glazbenim lutanjima Crkve danas”.