Zagreb, (IKA) – U travanjskom broju Kane, kršćanske obiteljske revije Josip Grbac poziva na promišljanje pitanja sadašnjega trenutka tekstom „Ne laži!!!… Ili ipak?” Polazeći od osme Božje zapovijedi, autor podsjeća da unatoč njezinu rezolutnom tonu, čovjek radi suprotno, te dodaje kako „psiholozi tvrde da svaki čovjek to čini prosječno dvaput na dan”. Nadalje podsjeća kako ni sama što je istinska laž, koju mi kršćani definiramo kao grijeh. Grbac se osvrće i na poveznice „filozofija i laž” i „politika i laž”, da bi se na kraju usredotočio na temu „laž u Hrvatskoj i dostojanstvo čovjeka” sa zornim primjerima iz naše političke svakodnevice. U zaključku podsjeća „pred dva tisućljeća i Poncije Pilat radije je oprao ruke nego pogledao istini u oči. Pa neka netko kaže da smo od toga daleko odmaknuli.
Stjepan Baloban u svojoj kolumni koja se u ovome broju bavi temom „Vjerničke udruge i Istanbulska konvencija”, odnosno mirnim protestnim skupom, naglašava kako je „i to Hrvatska, i to vitalni dio hrvatskoga naroda o kojemu je potrebno voditi brigu i u politici”. Autor podsjeća, kako je „ovdje riječ, najvećim dijelom o kršćanima, katolicima, vjernicima laicima koji su organizirani u legitimnim društvima, udrugama. Oni su kao vjernici dio Crkve, a kao građani dio hrvatskoga društva u čijem razvoju žele aktivno i odgovorno sudjelovati”.
Tonči Matulić pak ukazuje na „Hereze pelagijanizma i gnosticizma u novom ruhu”, dok u uskrsnom ozračju Bono Zvonimir Šagi poziva na „Novi početak”, jer se naprijed može samo „u vjeri, nadi i ljubavi”.
„Siromašna Crkva za siromašne: zapovijed ili hereza?” tekst je kojim Darko Tepert ukazuje na mjesta u Starom i Novom zavjetu koja pišu o božjim siromasima. Branko Murić nastavlja niz promišljanja „laika u teologiji” o kršćanskom načelu predaje „Od povijesnog tumačenja prema svjedočenju Predaje”.
O Hrvatskoj iz ugla političara tekstom „Hrvatska u hibridnom rata” piše Tonči Tadić, a Stanko Uršić pak kao prirodoznanstvenik postavljenje „Pitanje suverenosti zdravog razuma”.
U kratkim crtama revija predstavlja novoga hvarskog biskupa don Petra Palića.
Čitatelji mogu pročitati i pojašnjenja dr. Alesandra de Franciscisa o 70. službeno proglašenom čudesnom izlječenju u Lurdu, kao i samu „proceduru” priznavanja čudesnog ozdravljenja. On je predsjednik liječničkog ureda koji analizira čudesna ozdravljenja, a Lurd je jedino svetište u svijetu s takvim uredom.
Uz 50 godina Kršćanske sadašnjosti, Kana donosi tekst Tomislava Janka Šagi Bunića „Kako biti siguran u svoju vjernost Koncilu” objavljen također u Kani 1985. godine.
U ovome broju Kana predstavlja dvije Bugarke koje se, svaka na svoj način bave Hrvatskom. Veleposlanica Republike Bugarske u RH Tanya Dimitrova istražila je i na hrvatskom jeziku objavila knjigu „Krštenje kod Hrvata katolika”. Povjesničarka Irina Ognyanova s Instituta za balkanistiku s Centrom za trakologiju u Sofiji dugi niz godina proučava hrvatsku modernu povijest s posebnim naglaskom na razdoblje Drugoga svjetskog rata, te djelovanja kardinala Alojzija Stepinca o čemu je napisala jednu knjigu, a druga je u pripremi.
Ivana Ćepulić čitatelje vodi na putovanje po Iranu, a Zvonko Madunić po Krapnju.
O roditeljima, prvim „medijskim” odgojiteljima piše Rafael Rimić, a Snježana Kirinić je pripremila „5 savjeta o odgoju dojenčadi”.
Uz više meditativnih tekstova proznog i pjesničkog karaktera, iz ovoga broja valja istaknuti i prilog o novom prijevodu Evanđelja po Luki na hrvatski jezik. Tekst je preveo dekan KBF-a Mario Cifrak, a izdanje je zamišljeno kao darovna knjižica.