U Đakovu održan seminar za voditelje kulturno-umjetničkih društava i djelatnike u tradicijskoj kulturi
U Đakovu održan seminar za voditelje kulturno-umjetničkih društava i djelatnike u tradicijskoj kulturi
Đakovo (IKA/TU )
Đakovo, (IKA/TU) – Ured za pastoral tradicijske kulture Đakovačko-osječke nadbiskupije organizirao je 15. studenoga na KBF-u u Đakovu seminar za voditelje kulturno-umjetničkih društava i djelatnike u tradicijskoj kulturi na temu “Očuvanje tradicijske baštine u izvanrednim okolnostima”.
Sudionike je pozdravila s. Viktorija Šimić, voditeljica Odbora za pastoral tradicijske kulture. Odbor želi pružiti svoj pastoralni doprinos njegovanju, osvježavanju i daljnjem razvoju kulturnog stvaralaštva prožetog kršćanskim duhom, a koji je u uskoj povezanosti s liturgijskim životom Crkve. Obzirom na bogatstvo hrvatske kulturne baštine, posebnu pozornost želi posvetiti onim običajima u čijim su korijenima ugrađeni vjerski elementi, kao i pučkim pobožnostima koje izviru iz liturgije, ali su inkulturirane i neodvojive od tradicijske kulture, istaknuli su članovi Odbora. Upravo u tom smjeru prvo predavanje na temu “Tkanje: socijalno-odgojna dimenzija” održao je preč. Mato Knežević, župnik u Garčinu i dekan Garčinskoga dekanata.
O spašavanju baštine u poplavljenom području županjske posavine – u Gunji, Rajevom Selu i Račinovcima, govorila je mr. Janja Juzbašić, kustosica Zavičajnog muzeja “Stjepan Gruber” iz Županje, koji je tijekom lipnja i srpnja ove godine bio organizator Akcije spašavanja baštine na područjima ugroženima poplavom, u naseljima Gunja, Račinovci i Rajevo Selo. Istaknula je pritom kako je u akciji sudjelovalo više od 50 muzealaca s područja Slavonije i čitave Hrvatske te volonteri i zaposlenici javnih radova. Cijeli projekt spašavanja baštine odvijao se svesrdnu pomoć i potporu Ministarstva kulture te uz suglasnost Županijskoga i općinskih stožera za obranu od poplava. Sakupljeno je i dokumentirano više od tri tisuće različitih etnografskih predmeta, umjetničkih slika, misnoga ruha, knjiga, arhivske građe te ostale vrijedne kulturno-povijesne građe koja će u dogledno vrijeme biti predstavljena široj javnosti, a vjerojatno će postati i sastavni dio inventara budućeg Muzeja Cvelferije.
Nakon predavanja u dvorani Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice uslijedila je revija narodnih nošnji, autora preč. Mate Kneževića, koja je svojom raskoši i raznolikosti oduševila nazočne posjetitelje. Sudionicima seminara pridružio se i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, zahvaljujući Odboru za pastoral tradicijske kulture, čije će djelovanje, kako je istaknuo, biti na blagoslov svim vjernicima i na opće dobro čitavoga naroda. Zahvalu je uputio i predstavnicima kulturno-umjetničkih društava, rekavši: “Ovaj susret neka bude znak jednog vrednovanja vaših nastojanja, izraz podrške s naše strane prema vašem djelovanju. Nudimo vam ruku suradnje jer duboko vjerujemo da će to biti na obostranu korist. Vas u KUD-ovima osnažiti će ako se povežete još više i budete još više i snažnije surađivali s vašim župnim zajednicama, a s druge strane, to će unijeti novu dimenziju radosti u naše župne zajednice”, rekao je nadbiskup Hranić.
Tijekom revije preč. Mato Knežević je upoznavao nazočne s karakteristikama narodnih nošnji što su ih imali prilike vidjeti. “Posebno mi je drago da sam ovu reviju mogao napraviti u prostorima Biskupije. Svećenik sam i želja je bila organizirati prvu biskupijsku reviju, općenito reviju izvan konkurencije, bez konkurentskih motiva, natruha, nervoze. Predstavljen je brodski kraj, koji je sigurno još širi i bogatiji nego što smo pokazali. Ovo je dio općenitog bogatstva tradicijske kulture brodskoga kraja, a neusporedivo manji detalj, manja količina tradicijskog bogatstva hrvatskoga naroda jer, ako itko ima tih mogućnosti, onda to imamo mi u Hrvatskoj. Ja to zovem plodom Duha Svetoga kreativnosti kod našeg hrvatskog naroda. Sretan sam što je nadbiskup prihvatio inicijativu i upriličio kao dio seminara tradicijske kulture”, rekao je preč. Knežević, autor revije i vlasnik gotovo svih prikazanih narodnih nošnji.