Malinska, (IKA) – “Obitelj i pravo danas – Snaga obitelji u zajedništvu” tema je Obiteljske škole Riječke metropolije koja se u organizaciji Odbora za obitelj Riječke metropolije od petka 14. do nedjelje 16. studenoga održala u Hotelu Malin u Malinskoj.
Obiteljsku školu otvorio je riječki nadbiskup Ivan Devčić, istaknuvši kako nije najvažnije sve ono što se čuje na Obiteljskoj školi, nego zajedništvo koje se u njoj ostvari te podrška koju jedna obitelj može pružiti drugoj. Podsjetio je na pripreme za Drugi nacionalni susret katoličkih obitelji koji će se 19. travnja 2015. godine održati na Trsatu, u svetištu Nazaretske obitelji koja je uzor svim kršćanskim obiteljima. Obrazložio je logo nacionalnog susreta, rekavši kako simbolizira obitelj u svom domu, te pozvao sudionike Škole da se u predstojećem došašću prepoznaju u Svetoj obitelji, više mole i budu bliže jedni drugima.
Voditelj Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije mons. Ivan Nikolić na misi s obiteljima upozorio da se puno toga u društvu događa protiv obitelji. “Zbog toga se može pasti u rezignaciju, ali mi imamo vjeru koju nam nitko ne može oduzeti. Bog je ovako stvorio svijet, muško i žensko je stvorio na svoju sliku i time je zagarantirao naše postojanje. Zato se ničega i nikoga ne trebamo bojati. Snagu nam daje molitva i ako obitelji prestanu moliti, postoji opasnost da upadnu u krizu.”
Središnja predavanja održali su predstojnik Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije dr. Vice Batarelo i dr. Nenad Hlača s Katedre obiteljskog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Dr. Batarelo govorio je o obitelji i civilizaciji te o obiteljskom umrežavanju. Kako je rekao, ljudska je civilizacija kroz povijest bila na vrhuncu onda kada su u društvu postojale jake obitelji, prepoznate i podržavane od vodećih društvenih elita. Istaknuo je kako je trenutačna zapadna civilizacija slična posljednjim danima Grčke i Rima – u kulturnom i moralnom raspadu i dekadenciji zbog odbacivanja sustava vrednota i anti-obiteljskog stava vodećih elita i masovne kulture. Ovaj “duh vremena” promovira radikalni individualizam, dok se obitelji, posebice one s troje i više djece, osjećaju odbačeno i zaboravljeno. Unatoč takvim društvenim stvarnostima, istaknuto je da su baš obitelji (posebno one s više djece) sjeme nove kulture i civilizacije, te da su one pozvane oblikovati budućnost, svjesne tog uzvišenog zadatka. “Premda se roditelji bave odgojem i usmjerenjem budućeg naraštaja, umrežavanje obitelji itekako je važno”, smatra Batarelo, spominjući pritom primjere poput referenduma o definiciji braka, te odbacivanja spolnog odgoja u školama.
Govoreći o obitelji kao temeljnoj zajednici društva, dr. Hlača je istaknuo kako su i crkvene i svjetovne vlasti uočile promjene te je nužno učiniti nešto u etičkim i moralnim standardima glede pristupa obitelji. Prevladao je individualizam i liberalizam koji potiru ideju zajedništva, solidarnosti i klasičnih obiteljskih odnosa, rekao je. “Stvara se privid da je pojedinac dovoljno jak da može sam uobličiti model vlastitog života”.
Govorimo li o sadržajima povijesnih pravnih rječnika hrvatskog jezika, možemo reći da je primjerenije inzistirati na terminu ‘porodica’ nego ‘obitelj’. Obitelj polazi od zajedništva suživota, a porodica u riječi sadrži, srodstvo, rod,porodiljski i porod. Stoga na ono što je vezano na prirodno pravo i predstavlja kontinuitet vrste, ukazuje upravo termin porodica. “U hrvatskom književnom i pravnom jeziku ona je kontinuitet srodstva kojim se život iz jedne generacije sadašnjim životom prenosi na buduće. Tu moramo biti oprezni jer ‘u početku bijaše Riječ’, ali moramo dosljedno razmišljati o značenju jedne i druge riječi. “Čini mi se da ova relativizacija kroz priznavanje obiteljskog zajedništva i zajednički život relativizira ono što je nama bitno – kontinuitet života u obitelji koja je najprimjerenija zajednica za stvaranje potomstva, za odgoj, za umiranje i za prenošenje modela obitelji na iduće generacije”, poručio je Hlača.

Posljednjega dana Škole, u nedjelju 16. studenoga, misu je predvodio krčki biskup Valter Župan. Podsjetio je da se crkvena godina približava svom kraju te se i u misnim čitanjima daje na razmatranje poruka o trenucima kada ćemo morati pred Bogom ‘položiti račun’, kao u evanđelju o talentima. Obrazložio je poruku prispodobe i zaustavio se na trećem sluzi koji je mislio da zna kakav je gospodar i što treba napraviti, ali je pogriješio (usp. Lk 19, 11-27). “Koliko danas ima ljudi koji misle da sve znaju o papi, o biskupima i svećenicima, a temelje svoje znanje na krivim pretpostavkama? To govorim i zbog onih koji su mogli doći na ovu Obiteljsku školu a nisu jer misle da sve znaju, misle da im ne trebaju predavanja, seminari, svećenici”, zaključio je biskup Župan.