Rijeka, (IKA) – U povodu obilježavanja Godine obitelji u subotu 25. listopada u župnoj dvorani župe Sv. Križa na Srdočima u Rijeci za mlade obitelji organizirano je motivacijsko-interaktivno predavanje na temu “Promicanje dostojanstva braka i obitelji”. O temi su govorile djelatnice Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije Vedrana Blašković, dipl.teol. i Željka Frković, dipl. pedagog koje su tom prigodom predstavile aktivnosti Ureda.
Okupljene su na početku pozdravili župni vikar vlč. Zlatko Ćibarić i župnik vlč. Božo Mićanović koji je istaknuo kako je riječki nadbiskup Ivan Devčić prepoznao aktualni trenutak i godinu posvetio obiteljima koje su sve više u krizi. “Promicanje dostojanstva braka i obitelji” prvo je u nizu predavanja koje će župa Sv. Križa organizirati, najavio je vlč. Mićanović i zahvalio se bračnim parovima koji su do posljednjega mjesta ispunili župnu dvoranu.
“Ovim predavanjem želimo zajedničkim promišljanjem osvijestiti kako danas možemo živjeti dostojanstvo braka i obitelji”, rekla je na početku Blašković. Dodala je kako promicanje evanđelja, Radosne vijesti, a tako i bračnih i obiteljskih vrednota ne ide samo kroz pričanje, nego i djelovanje. Također, promicati vrijednosti možemo samo ako smo ih i sami iskusili, poručila je predavačica.
Frković je u svojem predavanju istaknula kako se tijekom cijele povijesti brak smatrao temeljem obitelji, odnosno društva u cjelini i kao takav nikada nije dolazio u pitanje. Predavačice su istaknule kako je brak pozitivno utječe na kvalitetu života žena i muškaraca. Oženjeni muškarci i udane žene su prosječno životno zadovoljnije od samaca i udovaca ili udovica, a osobito od razvedenih pojedinaca. “Veće životno zadovoljstvo može se dvojako objasniti; s jedne strane vjerojatnije je da će u brak stupiti osobe koje su i prije braka bili zadovoljni i koji su posjedovali osobine važne za trajne i kvalitetne partnerske odnose poput optimizma, društvenosti i komunikativnosti. S druge strane, brak je mjesto potpore i emocionalne topline i zato olakšava život i to se odražava na veće životno zadovoljstvo ljudi u braku. Ali važno je reći da je najvažniji izvor osobnog zadovoljstva u braku, bračna kvaliteta koja je pozitivno povezana sa životnim zadovoljstvom”, rečeno je na susretu.
U nastavku su, govoreći o obitelji kao kolijevci društva, predavačice poručile da se čovječanstvo razvija u neprekidnom međuodnosu ‘male, primarne, prisne skupine’. “Obitelj je primarna ljudska skupina koja postoji od kada i ljudsko društvo i povezujući čovjekovo biološko i socijalno, razvija se i usavršava zajedno s čovjekom i cjelokupnim društvom.” Upozorile su kako u Obiteljskom zakonu ne postoji definicija obitelji, odnosno postoji u zakonu o socijalnoj skrbi, no ne navodi se intimno ozračje i emitivna bliskost kroz roditeljsku, bratsku ili rodbinsku vezu. U obitelji se ujedinjuju različite funkcije vezane za stvaranje i održavanje života, odgoj djece, unapređivanje društvenog i kulturnog života. Obitelj se kroz povijest održala i ima dugu tradiciju postojanja, poručile su predavačice.
“Napuštanje tradicije i s njom već potvrđenih vrijednosti, osjećaj nesigurnosti, društvena, moralna i vrijednosna kriza, materijalističko shvaćanje svijeta i života, hedonizam… snažno utječu na strukturu i stabilnost obitelji. Društvene moralne i vrijednosne krize uzrokuju i krizu obiteljskih odnosa, ali njezina osnovna zadaća i dalje ostaje”, rečeno je u predavanjima. Obitelj ima i odgojnu zadaću, ali i društveno kulturnu jer su obiteljski odnosi prvi društveni odnosi u čovjekovom životu. Osim navedenog, predavačice su istaknule kako je bitna gospodarska zadaća jer zajednički život zahtjeva i osiguranje sredstava za život. No, osobito je važna moralna zadaća obitelji. “U obitelji nastaju djetetova vrijednosna usmjeravanja. Tu stječu životnu školu moralnog razvoja, odnos prema ljudima i životu uopće. Tu ne treba zaboraviti ni domoljubnu zadaću obitelji – gajenje pozitivnih osjećaja prema svojoj zemlji i pripadnosti svome narodu.”
Ipak, temelj obitelji je ljubav, poručile su predavačice i dodale kako je za uspostavu vlastitog identiteta odraslog pojedinca najvažnije područje odnosa obitelj kroz koju osoba ostvaruje vlastiti doživljaj sigurnosti, stabilnosti, usmjerenosti k cilju, ostvarivanju vlastitih vrijednosti i uspostavi bliskosti.