Misa uz spomen na srušeno Svetište Srca Isusova u Osijeku
o. Zdravko Knežević pokazuje spomen-fotografiju Svetišta u Osijeku
Osijek
Osijek, (IKA) – Vjernici u osječkoj Rezidenciji Presvetog Srca Isusova sudjelovanjem na večernjoj misi 20. listopada obilježili su 74. obljetnicu polaganja temeljnog kamena svetišta Srca Isusova na Gajevom trgu u Osijeku, čije je nedovršeno zdanje 1948. godine srušila komunistička vlast. U propovijedi je superior o. Zdravko Knežević, pokazujući fotografiju ostataka minirane velebne eliptične građevine (kripta i zidovi) izloženu u predvorju crkve, podsjetio na povijesni datum 1940. godine kada su provincijal Družbe Isusove o. Karlo Grimm i đakovački biskup dr. Antun Akšamović potpisali povelju ugradivši ju u blagoslovljeni temeljni kamen.
“Godine 1940. započela je gradnja velikog Svetišta Srca Isusova na Gajevom trgu prema nacrtima svjetski poznatoga slovenskog arhitekta Josipa Plečnika. Već su bili postavljeni temelji i izgrađeni zidovi u visini od sedam metara. Svetište se gradilo darovima i prilozima brojnih dobrotvora i štovatelja Srca Isusova iz Osijeka i Hrvatske. Po dolasku na vlast komunistički je režim svojim brojnim zlodjelima dodao i ovo: razorio je 1948. do temelja ovo Svetište i uklonio svaki trag i spomen na njega. Time su grad Osijek, Slavonija i cijela Hrvatska nažalost bili lišeni velikog kulturnog i vjerskog spomenika. Jedini spomen na razoreno osječko Svetište Srca Isusova jest knjiga ‘Mrlja na obrazu grada’ autora Damira Svobode, objavljena u izdanju Matice hrvatske 2000. godine. U njoj je uz iscrpnu dokumentaciju o gradnji i rušenju svetišta naveden popis svih darovatelja kao i iznos njihovih darova za to neostvareno svetište. Barem je na takav način zabilježena za povijest njihova darežljivost, a vjerujemo da je Bog u vječnosti već nagradio njihovu velikodušnost”, kazao je Knežević, istaknuvši kako je “povijesna situacija toga vremena iznjedrila dva suprotna svijeta – jedan je htio dati slavu Bogu te širom otvoriti vrata Božjoj proslavi, dok je drugi u obliku ideologije prigrabio moć i, poput Zvijeri iz knjige Otkrivenja, tražio da ju se štuje umjesto Boga”. “Na europskom Zapadu, u europskim gradovima crkve nitko nije rušio, ni vjernike progonio, a danas te crkve prodaju i pretvaraju u hotele, muzeje, knjižnice jer nema vjernika! Crkve su tu, ali prazne. Temeljno pitanje, koje svaki od nas danas, ovdje mora postaviti, najprije samom sebi, postoji li još u meni jedan hram, jedno svetište koje nikakva sila ovoga svijeta ne može srušiti? To je svetište jedinstva s Bogom u duši, svetište žive vjere koja se odražava u konkretnom aktualnom u životu svakoga od nas. Ako je plamen vjere u mojoj duši živ i ako plamti, onda su se rušitelji Svetišta uzalud trudili pokazati zube”, rečeno je u propovijedi. Na misi su, uz suslavljenje o. Mate Božinovića i pjevanje đakona Ante Topića, sudjelovali članovi “Inicijativnog odbora za obilježavanje mjesta gradnje Svetišta Srca Isusova na Gajevom trgu”, pridruživši se molitvi za darovatelje isusovačkog svetišta. Inicijativni odbor pak razmišlja, u dogovoru s Gradom Osijekom, o tome da postavi spomen-obilježje u parku na mjestu srušenih temelja uz središnju osječku tržnicu. Gradnju spomen-obilježja podržavaju Veleposlanstvo Republike Slovenije, Grad Ljubljana, Zajednica Slovenaca u RH i SKD “Stanko Vraz” iz Osijeka čiji tajnik Zvonko Horvat pojašnjava kako je svetište projektirao slovenski arhitekt Josip (Jože) Plečnik (1872.-1957.) za kojega je na 50. obljetnicu smrti pokrenut postupak za proglašenje blaženim.