Đakovo, (IKA/TU) – Drugoga dana međunarodnoga simpozija u organizaciji KBF-a u Đakovu na temu “Izgrađivati zrelu osobnost za plodne međuljudske odnose” u subotu 18. listopada održano je šest predavanja. Na samom početku nazočne je pozdravio dr. Josip Bošnjaković, prenoseći im pozdrave onih koji su zbog ranije dogovorenih obveza bili spriječeni nazočiti simpoziju, među kojima su i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić, osječki gradonačelnik Ivan Vrkić te predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora.
Prvo predavanje na temu “Poteškoće i devijacije na području afektivno-seksualnog života posvećenih osoba” održao je prof. dr. Hans Zollner, teolog, psiholog, psihoterapeut, predsjednik Instituta za psihologiju pri Papinskom sveučilištu Greogirana. Istaknuo je kako je seksualnost Božji dar i treba je cijeniti kao dio osobnog života. Današnji seksualizirani svijet za katolike je izazov i prilika da, koliko god je to moguće, žive integriranu seksualnost koja se ne može postići bez kriza, poteškoća, odricanja. Govoreći o psihoseksualnoj dimenziji čovjeka koja je dio strukture identiteta svakog čovjeka, predavač kazuje kako osoba koja se odluči živjeti čistoću nije aseksualna osoba, nego osoba koja je pozvana živjeti vlastitu seksualnost na prikladan način u odnosu na izbor celibata, te je u skladu s tim pozvana ljubiti vlastiti poziv i ljubiti prema vlastitom pozivu. Drugi dio predavanja dr. Zollner posvetio je poteškoćama i devijacijama, gdje ističe kako su znakovi nezrelosti na seksualnom području često znak opće nezrelosti, krhkosti koja se odnosi na sam identitet osobe. Zaključio je da je pogrešno vjerovanje da afektivno zdrava osoba ne treba osjećati unutarnje napetosti, ili ukoliko ih osjeća, da ih pod svaku cijenu treba ukloniti. Naprotiv, napetosti i neizbježne frustracije treba prihvatiti kao priliku za rast.
“Bogatstvo odnosa i mogućnosti suradnje osoba različitih spolova na području pastoralnog života” tema je o kojoj je govorila Zdenka Pantić, psihologinja, psihoterapeutkinja iz Zagreba. Iz iskustva višegodišnjega psihoterapeutskog rada te iz prakse bračnog savjetovanja, istaknula je kako je radi kvalitetnije i sadržajnije komunikacije korisno poznavanje svijeta drugoga spola. Navela je ključne razlike između muškarca i žene te istaknula kako su žene više kolektivistički dok su muški individualistički nastrojeni. Potrebno je poznavati psihičke razlike među spolovima zbog izbjegavanja velikih nesporazuma, kazala je predavačica te, osvrćući se na mogućnosti konstruktivnog djelovanja različitih spolova u pastoralu, navela 11 glavnih načela timskog rada čija su okosnica međusobno slušanje, uvažavanje, izmjena iskustava, borba protiv predrasuda, iskrenost, otvorenost i međusobno poštovanje. Kao prepreku izdvaja pitanje “mogu li muškarac i žena biti samo prijatelji” te naglašava pozitivne učinke zajedničkog pastoralnog rada.
Izv. prof. dr. Mijo Nikić, teolog, psiholog, s Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu, izlagao je na temu “Utjecaj egzistencijalnih strahova i ratnih psihotrauma na psihološko zdravlje pojedinca i naroda”. Ne tako davna ratna i poratna stradanja u Hrvatskoj kao i Bosni i Hercegovini ostavila su različite posljedice na čovjeka u našim prostorima te izlagač posvješćuje na koji način takva stradanja utječu na formiranje zrele osobnosti, kao preduvjeta za plodne međuljudske odnose. Govoreći o egzistencijalnim strahovima, spominje strah od smrti, teške neizlječive bolesti, gubitka bliske i voljene osobe, od gubitka posla, od Božjeg suda i vječne propasti te u obzir uzima različite uzorke koji, međusobno povezani, kod pojedinaca mogu dovesti do različitih trauma. Napose ističe posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), koji u hrvatskom društvu ima duboko značenje, a s kojim se svakodnevno suočavaju mnogi branitelji i njima bliske osobe. Kao plodan terapeutski proces navodi psihoterapiju kao ponovno emocionalno učenje, razvijanje pozitivnog odnosa prema životu, opraštajući oslobađati u sebi sile ljubavi, liječenje psihofarmacima te vjerovati, jer Bogu ništa nije nemoguće. Zaključuje kako zdrav duh pojedinca pridonosi zdravom društvu.
“Što pozitivna psihologija može ponuditi ljudskoj formaciji budućih svećenika, redovnika i redovnica u Katoličkoj Crkvi?” tema je koju je izložio dr. Piotr Kwiatek, teolog, psiholog, psihoterapeut (Bogoslovija franjevaca manje braće – kapucina, Institut za Franjevačke studije u Krakovu). Na početku iznosi osnovne informacije o biti pozitivne psihologije te navodi njezine karakteristike koje pridonose zdravoj ljudskoj formaciji, a to su otvorena vizija ljudske osobe, sličnost misije i ciljeva u dijalogu između homo positivusa i homo religiosusa te prisutnost duhovnosti. Četiri su načina kako pozitivna psihologija može pridonijeti formaciji. Prvo, zalaže se (kao i religijska pedagogija) za povećanje kreposti u koje spadaju: mudrost, znanje, hrabrost, humanost, pravednost, umjetnost i transcendentnost. Drugi način obuhvaća područje optimiziranja ljudskog rasta, jer je definicija pozitivne psihologije “proučavanje uvjeta i procesa koji pridonose procvatu i optimalnom funkcioniranju ljudi, grupa i institucija”. Treći način su strategije koje pozitivna psihologija posjeduje u formiranju vođa u izazovnim vremenima, dok je četvrti način pomoći izgradnja pozitivnih formativnih zajednica za svećenike, redovnike i redovnice putem interakcija s vjerskim institucijama i strukturama uključenim u formaciju.
Piotr Tymosiewicz, teolog, psiholog, doktorand pri Papinskom sveučilištu Salezijana u Rimu, govorio je na temu “Temperament osoba kao regulator ponašanja u bračnoj komunikaciji. Empirijsko istraživanje u biskupiji Siedlce u Poljskoj.” Govorio je o svojem istraživanju koje je usmjerio prema laicima, gdje se suočio s bračnim parom i njihovom osobnošću, a time i temperamentom, koji je promatran na znanstven način. On je, kako naglašava, najdublji dio osobnosti koji utječe na ponašanje čovjeka, samim time i na komunikaciju i komunikaciju među supružnicima. Promatrao je utjecaj temperamenta na komunikaciju između muža i žene, oženjenih i vjenčanih u Crkvi, pri čemu se koristio određenim instrumentima kao što je teorija ponašanja temperamenta i upitnik komunikacije u braku. U tom smislu navodi da se temperament sastoji od šest dimenzija: živahnost, ustrajnost, osjetljivost, emotivna reakcija, trajnost i aktivnost. Sukladno tome govori da je temperament prirodna datost s kojim smo rođeni, koji se može donekle razviti ili mijenjati. Na njemu se temelji cijela osobnost te vjerojatno djeluje na način komunikacije među supružnicima.
Tijekom drugoga dana Simpozija održan je i okrugli stol u kojemu su predavači odgovarali na pitanja nazočnih.
Posljednje predavanje bilo je posvećeno vezi humora i svetosti, o čemu je govorio mr. Marijo Buljević s KBF-a u Splitu. Istaklnuo je humor kao bitan sastavni dio mentalnog zdravlja čovjeka i zdravlja čovjekove osobnosti. Prema njemu, humor se može definirati kao stav koji na sebi svojstven način upućuje na određenu sposobnost distanciranja, tj. sposobnost osobe da napravi odmak od svijeta, događaja, stvari, ostali ljudi, te na kraju krajeva i samoga sebe. Humor promatra u kontekstu kršćanskog stava unutarnje slobode, gdje humor obogaćuje čovjekov pristup stvarnosti, u isto vrijeme uvažavajući realnost života, no ne poistovjećujući se s njom. Življenjem kršćanskih kreposti nade, vjere i ljubavi, čovjeku biva moguće ostvarivati stav humora.
Na kraju simpozija prigodnu riječ uime organizatora uputio je dr. Josip Bošnjaković, zahvalivši bivšem i sadašnjem vodstvu KBF-a na povjerenju, kao i svima zaslužnima za uspješno organiziranje tog događaja. Uime dekana đakovačkog KBF-a, zaključnu je riječ uputio doc. dr. Šimo Šokčević, prodekan za znanost i međufakultetsku suradnju, izrazivši uvjerenje da se i na toj “gozbi duha” ponudilo ono najvrjednije čime su domaćini i uzvanici raspolagali te zahvalio svima zaslužnima, napose dr. Bošnjakoviću.
Moderatori programa bili su dr. Zdenko Ilić i doc. dr. Davor Vuković, predavanja na talijanskom jeziku konsekutivno su prevodili dr. Zdenko Ilić i mr. Boris Vidović, a tijekom simpozija nastupili su zbor “Ruah”, Zbor bogoslova te vlč. Mario Brkić.