Zadar, (IKA) – Svećenička rekolekcija zadarskog prezbiterija održana je u srijedu, 15. listopada, u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru. U Godini euharistije u Zadarskoj nadbiskupiji izlaganje o temi “Ostani s nama, Gospodine, u sakramentu ljubavi” održao je ravnatelj Visoko teološko katehetske škole u Zadru dr. Elvis Ražov.
U izlaganju je dr. Ražov istaknuo značaj dokumenta Sacramentum Caritatis, koji je rezultat biskupske sinode 2005. g. o temi “Euharistija, izvor i vrhunac života i poslanja Crkve”. Podsjetio je na upozorenje pape Ivana Pavla II. o uvijek prisutnoj napasti da se euharistija svede na vlastite dimenzije, umjesto da se čovjek otvori dimenzijama euharistije, jer je ona preveliki dar da bi podnosio dvoznačnosti i umanjivanja. “Papa upozorava da premda je najočitija dimenzija euharistije gozba, ne smije se zaboraviti da je duboki i prvotni smisao euharistijske gozbe onaj žrtveni. Misa je spomen čin Kristove žrtve na Golgoti u kojoj je prisutan kao Uskrsli koji ipak nosi znakove svoje muke”, rekao je dr. Ražov, istaknuvši da euharistija “nosi i eshatološku dimenziju koja nas usmjerava prema budućnosti posljednjeg Kristova dolaska”. Pod euharistijskim prilikama Krist je stvarno prisutan, rekao je dr. Ražov. Govoreći o otajstvu realne prisutnosti, dr. Ražov je istaknuo: “Vjera od nas traži da pred euharistijom stanemo sa sviješću da se nalazimo pred samim Kristom, i upravo to daje drugim dimenzijama (gozba, spomen-čin Pashe, eshatološki navještaj) značenje koje nadilazi običnu simboliku. U tome se i na najizvrsniji način ostvaruje Isusovo obećanje da će ostati s nama do svršetka svijeta”. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Godinu euharistije 2004. g., potaknut Međunarodnim euharistijskim kongresom u Guadalajari u Meksiku te godine. Poticao je svećenike na mistagošku katehezu koja otkriva značenje liturgijskih gesta i riječi, kako bi se od znaka prešlo k otajstvu i u njega uključilo sve svoje postojanje. Pristup euharistiji kod poslužitelja i vjernika mora biti prožet krajnjim poštovanjem, a živu svijest o stvarnoj Kristovoj prisutnosti treba svjedočiti bojom glasa, gestama, pokretima, svojim držanjem, šutnjom. Euharistija je i izvor i objava zajedništva. “Euharistijsko zajedništvo ne može se u potpunosti živjeti izvan crkvenog zajedništva. S Kristom smo u onoj mjeri u kojoj smo s njegovim tijelom, jer je Crkva tijelo Kristovo čije jedinstvo Krist stvara i održava izlijevanjem Duha Svetoga, te ga promiče putem svoje euharistijske prisutnosti”, rekao je dr. Ražov. Euharistija je i izvor crkvenog zajedništva i njegovo najizvrsnije očitovanje: “Euharistija je objava zajedništva. No, to zajedništvo je zahtjevno i višeslojno: hijerarhijsko, utemeljeno na različitim ulogama i službama te bratsko, koje vodi međusobnoj otvorenosti, ljubavi, razumijevanju i praštanju”, pojasnio je.
Govoreći o euharistiji kao počelu i planu poslanja, dr. Ražov istaknuo je uski odnos gozbe i navještaja. I otpust na kraju mise predstavlja zadatak promicanja Evanđelja i evangeliziranja društva. “Euharistija daje zadatak ali nudi i plan njegovog ostvarenja kroz euharistijski način življenja koje treba prožeti kulturu i društvo. Temeljni čimbenik tog plana je zahvala Bogu na svemu, protiv zaborava Boga u sekulariziranoj kulturi i protiv ljudske samodostatnosti koja vodi do idolopoklonstva i propasti. Kultura euharistije promiče dijalog, nikoga ne ugrožava niti ohrabruje izraze netrpeljivosti. Tko nauči reći ‘Hvala’ na način raspetoga Krista, moći će postati mučenikom, no nikada neće postati mučiteljem”, podsjetio je dr. Ražov na misao Ivana Pavla II., istaknuvši da euharistija promiče solidarnost, zajedništvo, mir, izgrađuje pravednije i bratskije društvo po služenju najmanjima.
Dr. Ražov razložio je i sadržaj dokumenta Sacramentum Caritatis, poticajima da je euharistija otajstvo koje valja vjerovati, slaviti i živjeti. “Euharistija je sakrament ljubavi u kojoj nam Krist daje samog sebe, pokazujući najveću ljubav do kraja, položivši svoj život za prijatelje. Tome prethodi gesta neizmjerne poniznosti kad se opasuje i pere noge svojim učenicima. Isus nas nastavlja ljubiti do kraja u daru svoga tijela i krvi, što izaziva divljenje apostola i nas danas. U tom sakramentu Gospodin nam dolazi ususret kao naš suputnik i postaje hranom čovjeku gladnom istine i slobode”, rekao je dr. Ražov, istaknuvši da nam u sakramentu euharistije Isus osobito pokazuje istinu ljubavi, a to je Božja bit i ono što zanima svakog čovjeka. Bit navještaja Crkve je da je Bog ljubav koja je za nas postala hranom Istine koju treba slobodno prigrliti kao Božji dar, istaknuo je dr. Ražov.