Rijeka: Predstavljena obnovljena freska iz 19. st. "Marija i franjevački sveci"
Rijeka: Predstavljena obnovljena freska iz 19. st. "Marija i franjevački sveci"
Rijeka (IKA )
Rijeka, (IKA) – Riječki nadbiskup Ivan Devčić blagoslovio je u utorak 14. listopada u crkvi Majke Božje Trsatske obnovljenu fresku furlanskog slikara Tomasa Fantonija iz 1873. godine “Marija i franjevački sveci”. Istaknuo je kako vjera rađa kulturom, najprije kulturom duha, a zatim materijalnom kulturom u obliku umjetničkih djela. U tom oplemenjivanju čovjekova srca, iz kojega su zatim nastajali razni umjetnički i kulturni proizvodi, značajnu je ulogu na Zapadu odigrala Crkva i u njoj posebno crkveni redovi, najprije benediktinci, a kasnije, između ostalih, franjevci, kojima zahvaljujemo i ovo naše svetište na Trsatu, o kojima se oni vjekovima brinu. Svi su oni na platno, na drvo, na papir i kamen prenosili ono čega im je srce bilo puno. A to je evanđeoska ljepota, sklad, pogled na život koji nije samo naravan nego i nadnaravan, rekao je između ostalog nadbiskup.
Vrijedna freska otkrivena je u travnju ove godine pri najnovijem bojanju bazilike u lijevoj lađi duž svoda i zidova kapelice Sv. Antuna Padovanskog, podsjetio je trsatski gvardijan fra Antun Jesenović. Freska se nalazila ispod bijelog zida i zahvaljujući dobrotvorima, prije svega Gradu Rijeci, moglo se krenuti u restauraciju.
Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako ulaganja u trsatsko svetište nisu bila neočekivana jer otkriće freske pridonosi otkrivanju kulturne baštine grada, a svetište Majke Božje Trsatske zauzima posebno mjesto u povijesti grada na Riječini.
O kronologiji restauracije govorila je pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci Gordana Matejčić – Sobota. Istaknula je posebice zanimljiv prikaz Bogorodice s Djetetom koja sjedi okružena mnoštvom franjevačkih svetaca. Iz sačuvanog natpisa razabire se da je riječ o slikaru Tomasu Fantoniju (Gemona del Friuli 1822. – Slovenske konjice 1892.), dok u arhivi samostana postoje natpisi koji svjedoče o prisutnosti slikara na Trsatu 1873. godine. Freska je, nakon čišćenja, konsolidirana te retuširana u dijelovima koji su nedostajali. Sve radove prema smjernicama i uz nadzor djelatnika Konzervatorskog odjela u Rijeci izvodile su restauratorice Iva Prpić i Dubravka Uvodić Vinković.
Prema navodima iz vodiča “Marijin Trsat – Svetište Blažene Djevice Marije i franjevački samostan” autora dr. Marijana Bradanovića i dr. fra Emanuela Hoška, kapela Sv. Antuna Padovanskog, u kojoj se nalazi freska, pridodana je 1691. godine pobočnom brodu bazilike. Podignuta je iz zaklade Franje Frankulina, podkapetana bakarske luke i grobničkog kaštela, dok je postojeći mramorni oltar postavljen 1761. godine. Isti vodič navodi da natpis na nadgrobnoj ploči svjedoči da su u kripti ove kapele stoljećima pokapani trsatski franjevci. U njoj se nalaze i posmrtni ostaci obnovitelja trsatskog svetišta i proširitelja samostana fra Franje Glavinića i trsatskog slikara fra Serafina Schöna.