Zagreb, (IKA) – U Zagrebu je u subotu 11. listopada završio četverodnevni stručni skup “Dijalektalna književnost – model za nacionalnu književnost” u organizaciji Hrvatskoga esperantskog saveza. Desetak predavača iz Hrvatske, Austrije i Italije iz različitih su vidova dali doprinos temi. No, tema je obuhvatila i mnogo veće područje od tri navedene zemlje. Nakon uvodnog predavanja prof. dr. Sanje Vulić s Hrvatskih studija o pojašnjenju samoga pojma “što je to dijalektalna književnost”, predavanje je održao prof. emeritus Ivan Golub. Uz osvrt na “riječ doma” koja mu je suputnik u životu, istaknuo je kako zavičajna kajkavska riječ nije došla do izražaja samo u njegovu pjesničkom stvaralaštvu, već i u svećeničkom djelovanju, npr. propovijedima.
O djelovanju isusovca Ferdinanda Takača “čuvara horvaščine u Hrvatskom Grobu” u Slovačkoj govorila je prof. Tuga Tarle, a o Mati Meršiću Miloradiću iz Gradišća predavanje je održao prof. Đuro Vidmarović. Zanimljivi su bili i drugi prilozi hrvatskih predavača, npr. prof. dr. Gordane Laco sa Sveučilišta u Splitu koja je govorila o fonostilemskom obilježju hrvatskih usmenih bajki, a doprinos predavanjem “Razlika između manjinske i dijalektalne poezije” dao je Jurica Csenar iz Gradišća koji se također osvrnuo na Miloradićev rad.
Predavanja iz Italije bila su posvećena začecima današnjega talijanskog jezika (Paola Giommoni, Arezzo i Edvige Ackermann, Trst), te predstavljanju tršćanskih dijalektalnih pjesnika (Elda Doerfner), kao i “Hvalospjevu stvorova” sv. Franje Asiškoga. Organizatori, predstavnici Hrvatskoga esperantskog saveza, predstavili su pregled hrvatske dijalektalne književnosti u prijevodu na esperanto.
Programu skupa pridonijela je i hrvatska sekcija Međunarodne udruge katolika esperantista organiziranjem studijskog posjeta Hrvatskom Zagorju i Žumberku. Na tom putu sudionici su se zaustavili i u Krašiću, te posjetili spomen-sobu bl. Alojzija Stepinca. Ujedno je to bila prilika upoznati se i s bogatom grkokatoličkom baštinom. U tom su vidu sudionici posjetili i grkokatoličke crkve u Jastrebarskom, Pribiću, Sošicama i Stojdragi, te muzejske zbirke u Sošicama i Stojdragi. Hrvatski esperantski savez sličan skup s temom “Mali jezici bogato književno stvaralaštvo” organizirao je početkom prosinca 2011. godine, o 20. obljetnici djelovanja.