Istina je prava novost.

Započela konferencija "Arhivi vjerskih zajednica u Hrvatskoj - stanje i perspektive"

U radu konferencije sudjeluju predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i šibenski biskup Ante Ivas

Šibenik, (IKA) – Dvodnevna međunarodna konferencija “Arhivi vjerskih zajednica u Hrvatskoj – stanje i perspektive” otvorena je u četvrtak 25. rujna u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku. Riječ je o skupu koji za cilj ima uočavanje temeljnih problema u zaštiti arhivskog gradiva vjerskih zajednica i oblikovanje smjernica za njihovu zaštitu. Bit će riječi o upravljanju arhivima vjerskih zajednica, te o uspostavljanju suradnje između vjerskih zajednica i javnih arhivskih institucija. Na konferenciju su pozvani predstavnici svih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, a pozivu su se odazvali predstavnici Katoličke Crkve i Islamske zajednice. U radu konferencije sudjeluju predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i šibenski biskup Ante Ivas. Organizatori su Državni arhiv u Šibeniku i Državni arhiv u Zadru u suradnji Hrvatskim državnim arhivom i ICARUS-om (International Center for Archival Research).
Prigodom otvaranja konferencije jedan od organizatora ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Ante Gverić rekao je da se ideja o ovakvoj konferenciji rodila protekle godine tijekom sudjelovanja na sličnoj konferenciji u Rimu gdje su ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku Nataša Mučalo, još nekoliko kolega iz arhiva u Hrvatskoj i on imali priliku vidjeti kako se stvari po pitanju crkvenih arhiva odvijaju u Italiji. “Kod nas se taj problem rješava parcijalno, od biskupije do biskupije, ako uopće možemo reći da se tako problem crkvenih arhiva rješava. Stoga smo poučeni talijanskim iskustvom nešto slično htjeli napraviti kod nas. Zadarski i šibenski državni arhivi udružili su snage i evo nas danas ovdje. Pozvali smo sve vjerske zajednice u Hrvatskoj, no nažalost odazvale su se samo Katolička Crkva i Islamska zajednica što jasno pokazuje da se crkveni arhivi ne doživljavaju onako kako bi trebali, već kao skladišta koja služe po potrebi. Upravo zato treba nešto napraviti po tom pitanju. Kao prvo treba organizirati model upravljanja jer su crkveni arhivi od prvorazrednog značaja za istraživanje lokalne povijesti. Stoga se nadam da neće sve stati na ovoj konferenciji”, rekao je Gverić.

Ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva Vlatka Lemić rekla je da je zadatak Državnog arhiva brinuti se o svim arhivima, a ne samo državnom, jer su neki od najvrjednijih gradiva upravo u crkvenim zajednicama. “Nadam se da će se ovakvim skupovima razviti svijest o važnosti crkvenih arhiva i potaknuti suradnja između vjerskih zajednica i javnih arhivskih institucija”, rekla je Lemić.
U radu konferencije sudjeluje predsjednik Međunarodnog centra za arhivska istraživanja (ICARUS) Thomas Aigner, mreže koja okuplja više od 150 arhiva i akademskih institucija iz 23 europske zemlje i Kanade. Aigner je istaknuo kako je upravo ICARUS počeo od malog crkvenog arhiva u Austriji da bi prerastao u jednu od najvećih arhivskih mreža u svijetu. “Crkveni arhivi su jako važan dio državnih arhiva i upravo ovakva konferencija je važna za razvoj sustava koji će povezati te dvije mreže arhiva. Bitno je da se i crkveni arhivi prilagode, naprave korak i odgovore izazovima digitalne ere jer je to ono što će je podignuti na novu, višu razinu”, rekao je Aigner.
Skup je pozdravio i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup Želimir Puljić. “Radostan sam zbog ovog skupa. Mi smo se u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji više navrata bavili problematikom crkvenih arhiva, te smo o tom izdali posebne odredbe”, rekao je nadbiskup Puljić. “Priželjkujem da konferencija iznjedri konkretne smjernice za sustavnu zaštitu arhivske građe, te predloži modele uspješnog upravljanja arhivima kao i organiziranu stručnu suradnju s javnom arhivskom službom. Poznato je da je crkvena dokumentacija u arhivima vrlo vrijedna. U toj golemoj baštini sačuvani su tragovi prolaska Gospodnjeg u ljudskoj povijesti”, citirao je nadbiskup Puljić papu Pavla VI. Arhivsko gradivo valja čuvati i učiniti da bude dostupno korisnicima. Čuvati arhivsku građu i baštinu, prenositi je budućim generacijama važna je i odgovorna obveza svih. Arhivi su mjesta sjećanja koje treba štititi i prenositi, oživjeti i vrednovati, zaključio je predsjednik HBK.