Vierzenheiligen, (IKA) – Zapadna civilizacija u raskoraku između vjere i razuma – tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji se održava od ponedjeljka 22. do četvrtka 25. rujna u Kući za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzenheiligenu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Skup je nastavio s radom u srijedu 24. rujna predavanjem dr. Ivana Bodrožića o temi teologije o vjeri i razumu Ivana Pavla II. Autor je u predavanju izložio teologiju svetog pape Ivana Pavla II. o vjeri i razumu, jer je sv. Ivan Pavao II. kao odgovorni pastir opće Crkve i na području odnosa razuma i vjere htio skrenuti pozornost na niz problema koji se održavaju u mentalitetu suvremenoga čovjeka i u praksi Crkve. Na poseban način je to napravio enciklikom Fides et ratio iz 1999. godine. Izlaganje je artikulirano u dva dijela. Autor najprije opisuje probleme suvremenoga svijeta s kojima se današnje kršćanstvo susreće, prema Papinoj viziji, na ovom polju, pri čemu ne zaobilazi spomenuti problem agnosticizma, relativizma, skepticizma i bezrazlikovnog pluralizma. Ivan Pavao II. drži kako svaki od ovih sustava misli u suvremenom svijetu ili mentaliteta suvremenog čovjeka uvjetuje autentičan doživljaj i važnost razuma, te ga kao takvoga, dovodeći u pitanje njegovu spoznajnu moć, degradira. S druge pak strane, jer je, prema uvjerenu kršćana, razum upućen na vjeru, a jer vjera pretpostavlja razum, svako slabljenje ili dovođenje u pitanja razuma kao sposobnog za ispravno filozofsko-metafizičko promišljanje, utječe i na poimanje vjere i vjerski život kršćana. Kao pravi odgovor Ivan Pavao II. ukazuje na objavu Božju koja doseže svoj najveći izričaj u Isusu Kristu. Objava u Isusu Kristu postaje izazov razumu da se otvori do kraja otajstvu koje može tek nazirati svojim sposobnostima i snagama. No, kao što Ivan Pavao II. ukazuje na pogubnost razuma koji ne dolazi do vjere, tako isto jasno tvrdi da bi bila tragedija da se vjera odvoji od razuma, te da krene putem samodostanosti. A svaki loš pokušaj povezivanja razuma i vjere nije samo pitanje prijepora oko različitih teorija, nego ima svoje loše egzistencijalne posljedice u ćudorednom životu pojedinca i društva. Dr. Bodrožić pokazao je da je prema Ivanu Pavlu II. istinsko rješenje put susreta između razuma i vjere, filozofije i teologija, čemu je spona objavljeni nauk i osoba Isusa Krista. Time se bez daljnjega izbjegava zamka eklekticizma, historicizma, scijentizma, pragmatizma i nihilizma.
Prije predavanja okupljene je pozdravio ravnatelj dušobrižništva za katolike drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije (NJBK) Stefan Schohe, koji je prenio pozdrave biskupa Hildesheima mons. Norberta Trellea, zaduženog za strane katolike pri NJBK. Ujedno je izrazio zahvalnost hrvatskim pastoralnim djelatnicima za pastoralnu i drugu skrb hrvatskih migranata u Njemačkoj. Rado je odgovarao i na pitanja sudionika.
Dan ranije u popodnevnim satima predavanje pod nazivom „Novovjekovlje: veliko razdruživanje vjere i razuma” održao je dr. Boris Vulić. Izlaganje prikazuje tezu kanadskog filozofa Charlesa Taylora o neotklonjivosti vjere u sekularnom dobu. Oslanjajući se na njegovo kapitalno djelo, na početku izlaganja dr. Vulić je definirao sekularizaciju, polazeći od društvene predodžbe vjere kao opcije koja se više ne podrazumijeva. Potom se, prateći samorazumijevanje čovjekovog ‘ja’, upućuje na procese i klime koje su pripravile sekularizaciju: srednjovjekovna reforma vjere, raščarenje svijeta, deizam, antropološki obrat i isključivi humanizam. Ti su procesi doveli ljudsko sebstvo u stanje nepropusnosti spram izvanjskoga. No, ‘nepropusno sebstvo’, pod ‘unakrsnim pritiskom’ vjere i nevjere, i dalje pokazuje svoju propetost prema transcendentalnom. Zato se, nadalje, izdvajaju ključni principi Taylorove pozitivne hermenutike sekularizacije i razlozi nade u neotklonjivost vjere. Površno razumijevanje i neprijateljski stav prema sekularizaciji povisuju ulog strahu i pesimizmu u pogledu budućnosti religije. No, dublje shvaćena, sekularizacija nije i ne može biti kraj religije. U horizontu Božje pedagogije i religioznog razvoja ljudskog sebstva, sekularizacija se pokazuje kao providencijalna etapa i nova prilika za religioznu vjeru.
Misna slavlja 23. i 24. rujna predvodio je apostolski nuncij u Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović, u zajedništvu s delegatima mons. Stjepanom Biletićem (23. 9.) i delegatom fra Mićom Pinjuhom i dr. Ivanom Bodrožićem (24. 9.). Nuncij Eterović je u propovijedi rekao: “Uime pape Franje kojega predstavljam ovdje u Njemačkoj, te uime hrvatskih biskupa zahvaljujem vam što ste i vi lanac u prenošenju vjere među našim narodom koji živi u zemljama u kojima vi služite. Sveta Stolica se uvijek brinula za dušobrižništvo izbjeglica, prognanika, ljudi koji su iz raznih razloga napuštali svoje domovine i odlazili u zemlje gdje su mislili naći bolji život i sigurnost. To je osobito bilo važno u vrijeme velikih promjena, kataklizmi, vremena Drugoga svjetskog rata, a i danas vidimo što se događa na Bliskom istoku gdje je velika tragedija naše braće i sestara kršćana, ali i u Europi u Ukrajini. Nažalost i naši su ljudi u nedavnoj prošlosti morali bježati u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sada su drukčiji uvjeti i situacija, ali je vaša služba vrlo važna za očuvanje jedinstva Katoličke Crkve u njezinoj posebnosti – jedinstvu u različitosti; koja govori raznim jezicima, pa i hrvatskim jezikom”.
U večernjim satima, u utorak 23. rujna, priređena je duhovno-kulturna večer tijekom koje je predstavljen 15. zbornik radova o temi “Kršćanstvo i identitet” s pastoralnog skupa održanog protekle godine u Bergisch Gladbachu kod Kölna, u izdanju Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. Zbornik su predstavili njegovi recenzenti dr. Bodrožić i dr. Vulić. Potom je nekoliko riječi o Vjesniku Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije govorio njegov urednik dr. Vulić. Sudionicima se još jednom obratio nuncij Eterović koji je govorio i o službi nuncija, dušobrižništvu za migrante u Crkvi te o Katoličkoj Crkvi u Njemačkoj. Na kraju je o terminima Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u 2015. govorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Sudionici su mogli toga dana uz stručno vodstvo više doznati i o bazilici u Vierzehnheiligenu, tom hodočasničkom mjestu.
Predavanje u popodnevnim satima u srijedu 24. rujna o nužnosti kršćanske vjere u oblikovanju “europskog razuma” održat će dr. Vulić, a bit će organizirano i pokorničko bogoslužje.