Istina je prava novost.

Papina sućut u povodu smrti kardinala Szoke

Vatikan, (IKA) – Papa Franjo izrazio je sućut povodom smrti američkoga kardinala Edmunda Casimira Szoke, koji je preminuo 21. kolovoza u 87. godini života u bolnici u Michiganu. Bio je nadbiskup Detroit, predsjednik Uprave Države Grada Vatikana i Papinskoga povjerenstva za Državu Grada Vatikana.
U brzojavu koji je poslao nadbiskupu Carlu Mariji Viganou, apostolskom nunciju u Sjedinjenim Američkim Državama, Papa se sa zahvalnošću spominje kardinalova neumornoga biskupskoga služenja u Gaylordu i Detroitu, kao i njegova višegodišnjega služenja Apostolskoj Stolici i Državi Grada Vatikana, te dušu toga nesebičnog služitelja Kristu i Crkvi povjerava milosrdnoj Božjoj ljubavi, izvještava Radio Vatikan.
Kardinal Szoka rođen je u Michiganu godine 1937., od oca Kazimira, poljskoga iseljenika, i majke Mary Szoka. Za svećenika je zaređen 1954. godine, a 1957. poslan je u Rim na studij, te do 1959. godine pohađa Fakultet Kanonskoga prava pri Sveučilištu Urbaniana. Vrativši se godine 1960. u Sjedinjene Američke Države, tamo ostaje 11 godina, sve do 1971., na službi na Ženidbenom sudu Biskupije Marquette, obavljajući istodobno i brojne druge zadaće.
Za biskupa je izabran i zaređen 1971. godine, a godinu poslije biskupi četvrte Pastoralne pokrajine Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država izabrali su ga za predsjednika za razdoblje od 1972. do 1977. godine. Godine 1981. imenovan je nadbiskupom Detroita, a u Kardinalski zbor uvrstio ga je sveti Ivan Pavao II. godine 1988.
Godine 1990. pozvan je u Rim i imenovan predsjednikom Prefekture za gospodarske poslove Svete Stolice, ureda na čijem je čelu bio gotovo osam godina. U listopadu 1997. godine je, naime, imenovan predsjednikom Papinskoga povjerenstva za Državu Grada Vatikana, a 2001. ga sv. Ivan Pavao II. imenuje i predsjednikom Uprave Države Grada Vatikana. U rujnu 2006. godine papa Benedikt XVI. prihvaća njegovu ostavku na te dvije dužnosti.
Nakon preminuća kardinala Szoke, Kardinalski zbor ima 211 članova, od kojih njih 118 ima pravo biranja pape.