Isernia, (IKA) – Papa Franjo se za svoga posjeta pokrajini Molise susreo u Iserniji sa zatvorenicima koji služe kaznu u tamošnjemu zatvoru. U središte svoga nagovora stavio je nadu, te govorio o ponovnom uključenju bivših zatvorenika u društvo rekavši da držanje zatvorenika što duže iza rešetaka nije rješenje. Onaj tko svoje nade polaže u Gospodina, nikada se ne razočara, rekao je Papa. Potaknuo je na obraćenje i traženje oproštenja, stavivši to u kontekst resocijalizacije i posvjedočivši da se Gospodin nikada ne umori opraštati. Važno je ne zaustaviti se jer kada voda miruje, usmrdi se. Treba ići naprijed, svaki dan po korak s Gospodinovom pomoći. Bog je Otac, on je milosrdan, uvijek nas ljubi, posvjedočio je Papa te na kraju sa zatvorenicima izmolio Zdravo Mariju. Zatvorenici su papi Franji darovali sliku koju su sami naslikali i veliku čokoladu.
Na kraju posjeta pokrajini Molise papa Franjo otvorio je u Iserniji jubilarnu godinu u povodu 800. obljetnice rođenja pape Celestina V. koji je rođen u toj pokrajini. Na početku svoga govora Papa je primjetio da su se susreli na mjestu koje se zove Trg pred katedralom. Trg je mjesto gdje se susreću ljudi, a katedrala je mjesto susreta s Bogom, istaknuo je Papa, upozorivši kako u kršćanstvu nema suprotnosti između svjetovnoga i svetoga. Svoga prethodnika papu Celestina V. usporedio je, kako prenosi Slovenski program Radio Vatikana, sa svetim Franjom Asiškim, jer su obojica poznavali tegobe svoga vremena i imali suosjećanja za siromašne. Obojica su vjerovala u Božje milosrđe koje mijenja svijet, a svoje suosjećanje nisu izražavali dobrim savjetima i pobožnim riječima, nego svojim životom. Govoreći o Božjem milosrđu, papa Franjo se usredotočio na zaziv iz Očenaša “Otpusti nam grijehe naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim”, rekavši da je to plan života koji se temelji na milosrđu. Papa je svjestan da kršćanski ideali milosrđa i ljubavi prema bližnjemu imaju malo mjesta u današnjem svijetu, no u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, ističe on, leži snaga za pravedni gospodarski poredak u kojemu u središtu nisu novac i profit, nego svaki podjedini čovjek, njegov rad i obitelj.