Zagreb, (IKA) – Na Prvom hrvatskom iseljeničkom kongresu u utorak, 24. lipnja o ulozi Crkve u iseljeništvu bilo je riječ i u nekim izlaganjima bloka „Hrvatska dijaspora i identitet”.
Domagoj Novosel i Radoslav Zaradić su govoreći o Hrvatima u Belgiji dio predavanja posvetili i ulozi Crkve. Naime, prvi hrvatski radnici došli su u Belgiju nakon Prvoga svjetskog rata, a prvi hrvatski svećenici, članovi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja došli su 1930. godine. Nakon Drugog svjetskog rata duhovnu skrb za Hrvate i Slovence imali su slovenski svećenici, da bi u drugoj polovici 20. stoljeća u Belgiji bila osnovana Hrvatska katolička misija, uz koju su organizirane i prve dopunske škole na hrvatskom jeziku, kulturna društva i pojedina vjerska glasila. Tako su 1975. godine postojale dvije misije u Brusselu i Liegu, a danas djeluje samo ona u Brusselu. Predavači su posebno istaknuli djelovanje o. Dragutina Rogine koji je pokrenuo i hodočašće Djevici siromaha u Baneaux koje se održalo do današnjih dana.
O. Božidar Nagy, DI je u predavanju naslovljenom „Doprinos Hrvata iz Francuske Domovinskom ratu” istaknuo kako je na poticaj Hrvatske katoličke misije u Parizu nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj osnovana krovna udruga Hrvata u Francuskoj. Ona je s drugim društvima i katoličkoj misijom organizirala prikupljanje pomoći za Domovinu, lobirala kod političara, a organizirane su i brojne molitvene akcije po francuskim crkvama.
Uspoređujući Austriju i Australiju u pogledu hrvatske zajednice, organizacije i institucija iseljenih Hrvata, Maja Grošinić istaknula je kako je bitan čimbenik za hrvatski identitet u dijaspori Crkva. Ona je mjesto gdje Hrvati čuvaju svoju vjeru i njeguju hrvatski identitet. Ona se smatra glavnim organizatorom i mjestom okupljanja u novom (stranom) okruženju. Crkva ima jednu od najjačih uloga u dijaspori u okupljanju Hrvata i očuvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.