Zagreb, (IKA) – Hrvatskom himnom i uvodnom molitvom koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu u ponedjeljak 23.lipnja započeo je prvi Hrvatski iseljenički kongres.
U pozdravnoj riječi predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko izrazio je zahvalnost i zadovoljstvo sudjelovanja na Prvom kongresu hrvatskog iseljeništva, posvjedočivši kako se i danas Hrvati iseljavaju. Danas se iz ekonomskih razloga iseljavaju hrvatski građani koji su najbolje školovani, odlaze oni koji mogu promijeniti tok i tijek hrvatske povijesti, koji mogu izvući Hrvatske iz krize. To dakle ostaje ekonomski, socijalni, natalitetni problem hrvatskog društva i hrvatskog naroda. Stalno iseljavanje Hrvata je nacionalni problem, upozorio je Leko.
Zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske je dobitna opcija, pa smo tako to i ugradili u strategiju i zakon, a kako bismo bili u stalnom kontaktu s iseljenom Hrvatskom osnovali smo Ured Vlade RH za odnose s Hrvatima izvan domovine, podsjetio je Leko. Također je istaknuo kako premda će se Kongres baviti iseljenom Hrvatskom, to nisu odvojena pitanja od stanja stvari u domovinskoj Hrvatskoj. Nadam se, da će svi ciljevi koji su postavljeni pred ovaj kongres biti jasno definirati i da će polučiti nove vrijednosti oko kojih ćemo se okupljati, zaključio je predsjednik Sabora, te dodao “Naš nacionalni interes je stalan, a to je prosperitet hrvatske države i hrvatskog naroda bez obzira gdje se nalazi”.
Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa, istaknuo je u pozdravu da su “potrebni ljudi koji su hrabri i odvažni, koji nisu opterećeni temama iz prošlosti, ljudi koji nemaju komplekse manje vrijednosti zbog toga što pripadaju malom i malobrojnom narodu, ljudi koji stavljaju opće dobro i interese svog naroda na prvo mjesto. Nema nikakve dvojbe da među takve spadaju i pripadnici hrvatskog iseljeništva koji su bezbroj puta svojim primjerom to pokazali i dokazali svoju odanost prema svojoj domovini rođenja i porijekla”.
Veleposlanici Australije Susan Cox, Čilea German Ibarra i Kanade Louise LaRocque dali su osvrt na hrvatsku dijasporu u svojim zemljama, te posebno istaknuli ugled koji Hrvati tamo uživaju. Vrlo su se pohvalno izrazili o načinu na koji Hrvati predstavljaju svoju domovinu, ali i naglasili prinos Hrvata javnom životu u novim domovinama.
Sudionicima se obratio i veleposlanik Poljske Maciej Szymanski i to iz perspektive zemlje ne useljavanja, nego i iseljavanja. Tako je naglasio da Poljaka izvan granica ima oko 18 milijuna, a nakon demokratskih promjena domovina Poljska naglašava suradnju s Poljacima vani. U ovoj prigodi veleposlanik Szymanski podsjetio je na i osnivanje Saveza Poljaka u Njemačkoj 1938., kada su na 1. kongresu odlučili pet “zapovijedi”: mi smo Poljaci, vjera naših očeva je vjera naših potomaka, Poljak je Poljaku brat, svaki dan Poljak služi narodu i Poljska je naša majka, a o majci se ne smije govoriti loše.
Jedan od govornika na otvorenju Kongresa bio je i ravnatelj Ureda pri Vijeću za pastoral selilaca i izbjeglica pri Svetoj Stolici mons. Edward Robinson Wijesinghe koji je prisutne kratko upoznao s djelovanjem Vijeća, te nastojanjima oko pastorala. Posebno je pak uputio na papine poruke za Međunarodni dan selilaca i izbjeglica, te istaknuo i skrb i poticaje pape Franje za prognanike i izbjeglice.
Sudionicima kongresa obratili su se i izaslanici zagrebačkog gradonačelnika i predsjednika Gradske skupštine, kao i hrvatski zastupnik u Australskom parlamentu Toni Krstičević.