Rim, (IKA) – U poruci sudionicima Međunarodnoga kongresa na Rimskom sveučilištu LUMSA na temu “Vjerska sloboda prema međunarodnom pravu i globalni sukob vrijednosti”, papa Franjo istaknuo je da se o vjerskoj slobodi u posljednje vrijeme vode intenzivne rasprave, bilo da su u to uključuje vlade, bilo različite vjeroispovijesti. Katolička Crkva se poziva na deklaraciju Dignitatis humanae kao na jedan od najvažnijih dokumenata Drugoga vatikanskog sabora.
Papa je podsjetio da je svako ljudsko biće tražitelj vlastita porijekla i svrhe te iz njegova uma i srca izviru pitanja i misli koje, ukoliko izviru iz njegove dubine i prirođeni su samoj biti njegove osobnosti, nije moguće potisnuti niti zatomiti. Religijska pitanja postoje i potrebna im je sloboda da bi se u potpunosti manifestirala. Ona osvjetljuju vjerodostojno značenje opstojnosti, kao i njihovu povezanost sa svemirom i poviješću, te raspršuju mrak koji bi obuhvatio ljudski život, kad bi ta pitanja, već postavljena, ostala bez odgovora.
Razum u vjerskoj slobodi prepoznaje temeljno pravo čovjeka koji razmišlja o svojemu višem dostojanstvu, o sposobnosti da istinu traži i da uz nju prianja. U vjerskoj slobodi on isto tako prepoznaje nezaobilazni uvjet, čijim mu je ispunjenjem, moguće opisati vlastite potencijale. Vjerska sloboda nije samo sloboda misli ili sloboda privatne pobožnosti, nego je sloboda življenja sukladno etičkim načelima koja spoznatoj istini odgovaraju, bilo to u privatnom ili javnom životu, istaknuo je Papa, prenosi radio Vatikan.
Ovo je jedan od velikih izazova globaliziranog svijeta u kojemu oslabljena misao, poput kakve bolesti, snizuje i općenitu razinu etičnosti, te uime lažnoga pojma snošljivosti, završava u proganjanju onih koji nastoje obraniti istinu o čovjeku i njegovim etičkim posljedicama.
Poželjno je stoga da pravne odredbe, državne ili međunarodne, priznaju, zajamče i zaštite vjersku slobodu, koja je nerazdvojivo utkana u ljudsku narav, u njeno dostojanstvo; da bi bila slobodna, a uz to je još i pokazatelj zdrave demokracije i jedan od temeljnih izvora zakonitosti same države.
Vjerska sloboda, uključena u ustave i zakone, te pretočena u dosljedno ophođenje, pogoduje razvoju odnosa zajedničkoga međusobnoga poštivanja među različitim religijama, te njihovu zdravu suradnju s državom te s društvenom politikom i to bez zamjene uloga i bez antagonizma. Namjesto globalnoga sukoba vrijednosti, moguće je krenuti iz jezgre vrijednosti koje su univerzalno raspodijeljene; od globalne suradnje za opće dobro, smatra Sveti Otac.
U svjetlu tekovina razuma, potvrđenih i usavršenih Objavom i civilizacijskim dosezima naroda, neshvatljivo je i zabrinjavajuće da u današnje vrijeme u svijetu još uvijek postoje diskriminacije i zabrane prava, zbog same činjenice pripadnosti ili javnog ispovijedanja određene vjeroispovijesti. Neprihvatljivo je postojanje pravih progonstava – pa i ratova – zbog religijske pripadnosti. To razum, koji teži miru, ranjava i ponižava ljudsko dostojanstvo, ustvrdio je papa Franjo. Za mene je vrlo bolno ustvrditi da su u svijetu žrtve većine takvih diskriminacija upravo kršćani, čiji je progon veći nego u prvim stoljećima Crkve; i ima više mučenika nego onda. I to se događa više od 1700 godina nakon Konstantinova edikta kojim je kršćanima omogućeno javno ispovijedanje vjere. Žarko želim da vaš kongres – produbljeno i sa znanstvenom strogošću – razjasni razloge koji svaku zakonsku odredbu obvezuju na poštovanje i obranu vjerske slobode, zaključio je Papa.