Osijek, (IKA/TU) – Misu zahvalnicu za kraj akademske godine na Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić na svetkovinu Presvetoga Trojstva, u nedjelju 15. lipnja, u osječkoj konkatedrali Svetih Petra i Pavla. Koncelebrirali su dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu dr. Pero Aračić, studentski kapelan o. Arkadiusz Krasicki, profesor KBF-a u Đakovu dr. Stjepan Radić, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata Marijo Brkić i domaći župnik Adam Bernatović. Na misi su uz rektora osječkog Sveučilišta dr. Željka Turkalja nazočili prorektori, dekani, profesori i studenti.
“Bog, jer je ljubav, ne može biti sam i sebi dostatan. I budući da ljubav uvijek uključuje ljubljenoga, u Bogu nema Oca bez Sina. No, budući da ljubav nije ni egoizam u dvoje, te se zbog toga nikada ne zatvara, u Bogu je i treća božanska Osoba – Duh Sveti. Zato, kao što snagom ljubavi, Duha Svetoga, Otac rađa Sina, po istom principu, snagom Božje ljubavi, Bog izlazi iz sebe i stvara stvoreni svijet te se daruje svome stvorenju. Kao krunu stvaranja Trojedini Bog stvorio je čovjeka ‘na svoju sliku’. Čovjek je, zato, u sebi poziv na zajedništvo i darivanje, jedino stvorenje koje je sposobno odgovoriti na Božje darivanje uzvratnim darom sebe samoga. Čovjek je slika Trojstva, jedinoga Boga u zajedništvu osoba. On je osoba, ali je istodobno i društveno biće. Presveto Trojstvo model je interpretacije čovjeka i svakoga oblika udruživanja ljudi i ljudskog društva u cjelini. Samo zajednica u kojoj se poštuje originalnost i dostojanstvo svake osobe, kreativnost i inicijativa ljubavi, u kojoj se vrednuje neponovljivost svake ljudske osobe i veseli se njezinu bogatstvu i različitosti odražava trojstveni odnos u Bogu”, rekao je nadbiskup Hranić.
Osvrnuo se i na društvena uređenja koja su znala otići u krajnosti. Tako je marksistička antropologija isticala zajednicu, kolektiv, ali na uštrb dostojanstva pojedinca, njegovih prava i sloboda, sve do mjere da se s dobrobiti zajednice opravdavalo gaženje prava, sloboda i dostojanstvo pojedinca. Suvremena liberalna demokracija, smatra mons. Hranić, ističe osobne slobode, prava i dostojanstva pojedinca, no često se tu ističe ono “ja” zaboravljajući na opće dobro.
“Dok zaboravljamo na opće dobro, sve je manje spremnosti na istinsku ljubav i zajedništvo koje zahtijeva otvaranje za drugu osobu, usklađivanje vlastitih želja s istinskim dobrom druge osobe, solidarnost i odustajanje od sebe, svojih prava i potreba. U tome se danas ide sve do zatvaranja u sebe i do odbacivanja ulaska u brak, odbacivanja bračnog i obiteljskog partnerstva, do zatvaranja za prihvaćanje djece, pa se brak, djeca, obitelj proglašuju prijetnjom osobnoj komotnosti. Takva antropologija ima ozbiljne posljedice na društvenom, gospodarskom, socijalnom području te cijele društvene skupine i narode vodi u sve veću gospodarsku ovisnost, tako da se sve češće govori o novim oblicima ropstva”, rekao je nadbiskup.
“Na ovoj misi zahvalnici za proteklu akademsku godinu Presveto Trojstvo promatrajmo kao model suodnosa između pojedine osobe i zajednice, model zajedničkog življenja te normu međusobnog prihvaćanja u različitosti. To je izazov za usrećujuće otvaranje i prihvaćanje druge osobe različite od sebe, predanje drugima u ljubavi koju pronalazimo, otkrivamo i kojom produbljujemo svoj identitet i osobnost”, poručio je nadbiskup Hranić.