Lombardijev osvrt na molitveni susret za mir u Svetoj zemlji
Vatikan (IKA )
Vatikan, (IKA) – Papa Franjo je, u sporazumu s ostalim sudionicima susreta, želio dati snažan poticaj utjecanja Bogu, otvorenosti i vidika još većega i drukčijega zauzimanja, u službi mira – kazao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi u osvrtu na molitveni susret u Vatikanu.
Kao što je kazao i kustos Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa prije dva dana mir se možda neće pojaviti, u smislu da se stanje na Bliskom istoku promijeni od danas do sutra, ali zasigurno osobe dobre volje koje vjeruju u Boga, dale su nov i snažan prinos; apelirajući za mir i za sposobnost srdaca da se okrenu drukčijemu ponašanju. Papa stalno govori o kulturi susreta: pa dobro – ono sinoć je zaista bio susret osoba, u znaku vjere, rekao je Lombardi, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.
Na primjedbu da je osim samih riječi, bilo i snažnih gesta, Lombardi rekao: Osim zajednički posađene masline – jednog od klasičnih znakova mira, u trenucima kad se pokušava pronaći mir – pružale su se ruke, ali je bilo i zagrljaja i to iskrenih. Zagrljaji su se pokazali stvarno iskrenima, rekao bih, a ono što je posebno bilo dirljivo – a što se toliko priželjkivalo i iščekivalo – jest zagrljaj dvojice predsjednika, koji je za obojicu bio trenutak “oslobođenja”; jednako tako i za dva naroda, koji iskreno traže mir, ali su teško uspijevali pronaći put do njega. Evo, dakle, ta čežnja za mirom, ta volja za mirom također, dobro se vidjela u tom zagrljaju, kazao je Lombardi.
Na zapažanje novinara da su gotovo svi dnevni listovi istaknuli Papine riječi da treba smoći hrabrosti za mir, Lombardi je rekao da je i sam susret bio svojevrstan čin hrabrosti, jer stvarnost čini da se obeshrabrimo, pred tolikim pogrešnim potezima koji se na putu do mira čine.
Ipak, onaj tko vjeruje – što su i biblijski citati sinoć izrazili na mnogo načina – je onaj koji nastavlja upravljati svoj pogled prema Bogu i odatle crpi potrebnu hrabrost. Papa često spominje iznenađenja koja mogu doći od Duha Gospodinova, koji puše: za nas kršćanske vjernike taj je dan bila Pedesetnica, trenutak silaska Duha koji obnavlja sve stvoreno. Mi, eto, vjerujemo da je uvijek moguće nešto novo, što tražimo od Boga, nastojeći se i sami uputiti prema tome svim svojim snagama, smatra Lombardi.
Molitveni susret u Vatikanu bio je pravi završetak Papina puta u Svetoj zemlji, a patrijarh Bartolomej bio je sudionik toga puta u spomen na povijesni susret Pavla VI. i patrijarha Atenagore. Nazočnost patrijarha Bartolomeja na molitvenom susretu imala je veliko ekumensko značenje, rekao je Lombardi. Patrijarh je upozorio na činjenicu da su, za sve kršćane i za sve kršćanske denominacije, Jeruzalem i Sveta zemlja od temeljne važnosti; i stoga se svi kršćani ujedinjuju u toj želji i u toj molitvi za mir. Nije riječ samo o papi Franji i njegovoj karizmi; niti samo o katolicima, pa ni svim kršćanima; nego se ujedinjuju svi vjernici: Židovi i muslimani, u traženju mira za to područje, koje je svima važno.
Zato je bila važna i nazočnost grčko-pravoslavnoga patrijarha Teofila, “primusa” kršćanske zajednice u Jeruzalemu, kao uostalom i latinskoga patrijarha Twala, kazao je Lombardi u osvrtu na molitveni susret za mir u Svetoj zemlji.