Zagreb, (IKA) – U sklopu obilježavanja Dana pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupije u petak 6. lipnja nakon euharistijskog slavlja u zagrebačkoj prvostolnici, u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta održan je susret članova crkvenih udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta sa zagrebačkim pomoćnim biskupom Valentinom Pozaićem. Uz predstavnike i članove pedesetak članova crkvenih udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta, susretu je nazočio i novoimenovani povjerenik Hrvatske biskupske konferencije za pokrete i udruge o. Mijo Nikić, DI.
Biskupski vikar za laike dr. Tomislav Markić posebno je pozdravio duhovnike, a svima zahvalio na suradnji kroz protekle godine, jer u kolovozu odlazi na novu dužnost. U tom kontekstu istaknuo je i dobru koordiniranost samih udruga i pokreta te kratko predstavio različite vrste udruga i pokreta koji djeluju u nadbiskupiji.
Prenoseći pozdrave zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, biskup Pozaić istaknuo je kako se i na ovaj način okupljeni pridružuju čestitkama jubileja 25 godina biskupske službe kardinala Bozanića koja će biti proslavljena ovoga mjeseca.
Uvodeći u temu, biskup Pozaić naglasio je kako je etika kulture života je u određenoj sredini, a danas je sredina univerzalna gotovo na svakom mjestu. Na početku predavanja podsjetio je na riječi kardinala Ratzingera kako se “stvara ‘diktatura relativizma’, koja ništa ne priznaje kao konačno i koja kao posljednje mjerilo dopušta samo vlastito ‘ja’ i njegove želje”. Također je podsjetio kako etika uvijek pretpostavlja čvrste vrednote, te uputio na Aristotelove riječi kako je “jedino ljudima svojstveno da imaju osjećaje dobra i zla, pravde i nepravde i druga osjećanja istoga reda” te na Ciceronove riječi o savjesti kao moralnom zakonu od kojega nas “ne može osloboditi niti senat niti javna vlast… Sve, naime, narode i sva vremena prožima jedan vječan i nepromjenjiv zakon”. Uputio je i na Gandhijevo razmišljanje koji na tom tragu upozorava na “sedam smrtnih grijeha”: bogatstvo bez rada, užitak bez savjesti, znanje bez karaktera, poslovanje bez ćudoređa, znanost bez ljudskosti, vjeru bez žrtve te politiku bez načela. Kao da je pisao za današnje vrijeme, dodao je biskup, te naglasio kako naravni zakon uključuje pravo na život. Bez prava na život uzaludan je bilo koji govor o pravima.
U svim ustavima zajamčeno je pravo na život. Uputio je i na tekst Deklaracije o eutanaziji (Kongregacija za nauk vjere, 1980.), u kojoj se ističe kako je “ljudski život temelj svih dobara, izvor i prijeko potreban uvjet svake ljudske djelatnosti i svake društvene zajednice. Ako većina ljudi smatra da život ima sveto obilježje i da nitko ne može s njime postupati po svojem uvjerenju, oni koji vjeruju vide u njemu još više – dar ljubavi Božje, pa su ga dužni čuvati i učiniti plodonosnim”. O istome u enciklici “Evangelium vitae” (1995.) Ivan Pavao II. ističe kako je “ljudski život svet, jer već od svoga početka uključuje ‘stvaralačko Božje djelo’, i ostaje zauvijek u posebnom odnosu sa Stvoriteljem, svojim jedinim ciljem. Samo je Bog Gospodar života od njegova početka do njegova konca: nitko, ni u kakvim okolnostima ne može sebi prisvojiti pravo neposrednog uništenja nevinog ljudskog bića”. U dokumentu Donum vitae (1987.) Ivan Pavao II. ističe: “Od prvog časa svoga postojanja, tj. otkad se uobliči kao zigota, plod ljudskog rađanja zahtijeva bezuvjetno poštovanje koje dugujemo ljudskome biću u njegovoj tjelesnoj i duhovnoj cjelokupnosti. Ljudsko biće mora se poštovati i s njime valja postupati kao s osobom od samoga njegova začeća, pa mu se stoga od tog istog časa moraju priznati prava osobe, među kojima je prije svega nepovredivo pravo svakoga nevinog ljudskog bića na život”. Spomenuo je i tekst Katekizma Katoličke Crkve: “Oni kojih je život opao ili oslabljen zahtijevaju posebno poštovanje. Bolesne i prikraćene sobe treba potpomagati da bi mogle živjeti koliko je moguće normalno” (KKC 2276), te u tom kontekstu sugerirao katastrofalni zaključak “najprije su roditelji ozakonili ubijanje svoje djece – abortus! Sada su djeca ozakonila ubijanje svojih roditelja – eutanazija!”
U predavanju je biskup Pozaić skrenuo pozornost i na nekoliko liječnika, među kojima je posebno istaknuo Alberta Schweitzera (1875. – 1965.), te naglasio kako je on vjerovao i prakticirao etiku strahopoštovanja života i ljubavi za životom. U toj prigodi biskup je istaknuo pitanja iz predgovora knjige o Schweitzeru na hrvatskom jeziku “Kako to da se kultura života postupno zamjenjuje kulturom smrti? Kako to da su medijatori tih zala postali liječnici, zar je zaista to bila svrha liječničkog poziva koja nije prepoznata puna dva i pol tisućljeća?”
Na kraju predavanja prisutne je uputio na riječi koje je papa Franjo izrekao na susretu s članovima Međunarodnog saveza katoličkih liječničkih udruga (20. rujna 2013.). Tom prilikom Papa je pozvao liječnike, da budu svjedoci i širitelji “kulture života”, jer Gospodin računa i na njih u širenju “evanđelja života”.
Odgovarajući na pitanja u raspravi koja je uslijedila, biskup je još jednom posvijestio važnost vrednota. Ako se budi svijest u narodu o vrednotama koje su temeljne za naš život, budućnost, budi se i odgovornost i to danas postaje aktualno i u političkome buđenju hrvatskoga naroda, odgovorio je biskup, te naglasio da pojedince koji se javno tako zalažu trebamo poštovati, vrednovati, pomagati.
Na kraju je još jednom istaknuo kako je “pravo na život temeljno pravo, i ako nema toga prava, nema niti jednoga drugoga prava. A kad imamo pravo na život onda ćemo ostvariti pravo na slobodu, pravo na kreativnost, pravo na ljubav, zajedništvo. Ako nam to nije zagarantirano ni o čemu ne može govoriti”. Stoga je poručio “neka nam raste svijest i ljubav za poštovanje života”.
Riječ zahvale biskupu Pozaiću za predvođenje euharistijskog slavlja i za susret uime skupine koja je u protekloj Pastoralnoj godini pripremila niz tribina “Jedinstvo u različitosti”, kao i Dane udruga i pokreta, te uime svih udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta koji djeluju u Nadbiskupiji izrekli su Marija Znidaršić i Ivan Puntijar. Posebno su mu zahvalili za prisutnost na molitvenim okupljanjima na javnim prostorima, kao i za njegovo sudjelovanje na drugim događanjima u organizaciji udruga, pokreta i zajednica, čime im daje veliku podršku. Uime svih zamolili su biskupa Pozaića da kardinalu Bozaniću prenese pozdrave, kao i čestitke za njegov jubilej.
Program je vodila Anita Ivanović, a glazbeno obogatio band “Božja pobjeda” koji djeluje unutar pokreta Obnova u Duhu. Po završetku susreta, druženje je nastavljeno u dvorištu Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa.