Zagreb, (IKA) – Knjiga “Vjera u Boga uvijek novih mogućnosti. Pretpostavke za biblijsku teologiju Staroga zavjeta” prof. dr. Bože Lujića, bosanskoga franjevca, predstavljena je u utorak 3. lipnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Pozdravljajući okupljene uime suorganizatora predstavljanja, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tonči Matulić zahvalio je autoru na knjizi, te istaknuo posebnost: autor je knjigu posvetio teološkim učilištima koja su mu mnogo dala u životu.
To je Franjevačka teologija u Sarajevu koja je afilirano visoko teološko učilište KBF-a u Zagrebu, te sam KBF čiji je zaposlenik.
Prof. dr. Božo Lujić je jedan od naših najprofiliranijih bibličara, a istodobno nenametljiv, a opet tako prisutan i tako prodoran. Može se reći da svoj život nije potratio, nego da ga je izuzetno dobro iskoristio u onome što su mu Bog i zajednica povjerili, a to je da se bavi proučavanjem Svetoga pisma u cjelini, a posebno Staroga zavjeta, rekao je dekan Matulić.
KBF ponosan je na svoga profesora, također i zahvalan i za onaj period kad je kao vanjski suradnik dolazio sa Franjevačke teologije u Sarajevu i ne baš uvijek u lakim uvjetima, primjerice za Domovinskoga rata. To potvrđuje da je fakultet kao ustanova onoliko velik, cijenjen onoliko je glasovit koliko su marljivi, cijenjeni i glasoviti njegovi profesori, jer profesori su na fakultetu znanstvenici, ali i nastavnici, odgojitelji, rekao je dekan Matulić.
Uime izdavača Kršćanske sadašnjosti ravnatelj mr. Stjepan Brebrić podsjetio je kako je Lujić u KS-u objavio više od deset naslova, i dva sveučilišna udžbenika. Također je istaknuo da je prof. Lujić jedan od najčitanijih autora KS-a, kao i iskreni i odani prijatelj te izdavačke kuće.
Jedan od recenzenata, prof. dr. Nikola Hohnjec u osvrtu na sadržaj knjige istaknuo je kako tim složenim djelom prof. Lujić sažima svoje znanstveno-nastavno i pisano djelovanje. Kratko je predstavio svako od devet poglavlja. Zaustavljajući se na pojedinim recima, Hohnjec je istaknuo kako autor oživljuje i aktualizira proročki navještaj.
Tekst obiluje mnoštvom znanstvenih bilježaka što proširuje obzor. Bilješke nisu kratke, i više su od tehničkog navoda donose razna djela i njihove autore, prijevoda citata, te literature, objašnjenja i sve to u pravom omjeru s tekstom. Kada prevodi citate s drugih jezika, napose njemačkoga, uopće se ne primjećuje razlika stila i govora, trudi se navesti i dati prostor i drugim našim bibličarima, rekao je Hohnjec.
Od koristi su strukturalna Lujićeva nabrajanja, skice, koje razbijaju monotoniju teksta te ga i vizualno obogaćuju. A znanstvenost knjige pokazuju i stranice s obiljem navedene literature, s mnogo inozemnih, ali tridesetak naslova iz vlastitoga znanstvenog opusa. Sadržaj s naslovima, podnaslovima ravnomjernom i jasnom strukturom već tvori sažetak djela, tako ovaj rad postaje glavno Lujićevo životno djelo, ustvrdio je Hohnjec.
Drugi predstavljač i recenzent prof. dr. Anton Tamarut ističe kako knjiga “impresionira koliko opsegom, toliko još više bogatstvom, životnošću i svježinom poruke”.
Knjiga daje antologijski prikaz cjelokupne starozavjetne teologije, ustvrdio je Tamarut, te naglasio kako su u knjizi uključene sve teme Staroga zavjeta. Na pojedinim uzorcima autor predstavlja i analizira izvor, narav, sadržaj obzore i domete biblijske vjere. Tako na temelju istine koju čuvaju i otkrivaju ključne riječi starozavjetne teologije kao i na izabranim osobama pokazuje kakva je vjera Staroga zavjeta. U toj vjeri čovjek vidi i osjeća Boga u korijenima svoga života, u korijenima temelja svijeta. To je Bog otvoren čovjeku, Bog koji čovjeku pruža mogućnost da s njim prijateljuje, to je Bog prijateljskog saveza, Bog prava i pravednosti, Bog praštanja i milosrđa, Bog koji dolazi iz budućnosti, a ujedno je Bog čovjekove budućnosti.
Ključna novost i posebnost koja se otkriva u starozavjetnoj vjeri, a koja po meni predstavlja samo središte ove knjige, sastoji se u mogućnosti promjene i Boga i čovjeka. Čovjek se može i treba mijenjati i prilagođavati Bogu, no još je u odnosu biblijskog čovjeka i Boga čudesnije to što se i Bog prema čovjeku mijenja i prilagođava mu se. Traži ga i zove, daje mu uvijek novu priliku da uspije i da bude onaj tko bi trebao biti: prijatelj Božji, čovjek novoga neba i nove zemlje, rekao je Tamarut, dodajući da je tom knjigom autor uspio pokazati kako vjera nije samo ljudska stvarnost, nego ujedno i Božja. Ne samo da se čovjek u vjeri pouzdaje u Boga, da u vjeri uspostavlja odnose s Bogom, nego se jednako tako Bog u povjerenju okreće čovjeku. Vjeruje u čovjeka kao djelo svoje stvoriteljske ljubavi. Skrbi za njega, bdije nad njim, solidarizira se s njime, i u nevjerojatnom suosjećanju pati s njime.
Ova knjiga, premda je pisana stručno i kao priručnik čita se tečno i znatiželjno, veoma je hranjiva i poučna. Autor na više mjesta ciljano aktualizira i izravno primjenjuje biblijsku situaciju i poruku na povijesnu i društvenu situaciju našega naroda. Aktualizacija biblijske poruke pokazuje da autor istražuje i analizira biblijske sadržaje i poruke u sasvim određenom vremenskom i društvenom kontekstu, te se u tom smislu njegov rad treba shvatiti kao poslanje.
Ova knjiga nije neophodno i dragocjeno štivo za studente i skupinu biblijskih i teoloških sladokusaca. Ona se po svom opsežnom sadržaju i poruci nudi kao priručnik za svakog ozbiljnijeg vjernika. Priručnik za vjerničko životno obrazovanje. Preko nje moguće je posvijestiti svoju dosadašnju i skupnu povijest, a u svjetlu njenih slika i poruka moguće je također naći ključni poticaj za novi iskorak prema Bogu Isusa Krista, prema Bogu uvijek novih mogućnosti.
A to je najvažnije: samo u vjeri u Boga, uvijek novih mogućnosti, u Boga koji dolazi iz budućnosti i sam čovjek može živjeti s uvijek novim mogućnostima, zaključio je Tamarut.
Vidno dirnut riječima predstavljača, kao i prepunom dvoranom u kojoj su bili mnogi profesori i studenti KBF-a, prof. Lujić zahvalio je na prisutnosti, jer su “tako dali priznanje njegovu radu, te njegovoj vjeri u biblijsku poruku”.
Kratko se osvrnuo na svoje studije i bavljenje biblijskom tematikom, te istaknuo kako je iz Jeruzalema donio mnoštvo materijala koje je nastojao koristiti u svojem budućem znanstvenom radu. No, u ratu je ostao bez svega. Ali, je kasnije dobio na poklon bogatu knjižnicu jednoga svećenika iz Njemačke.
I tada sam naučio da Bog otvara čovjeku obzorje, kad se čini da se ono zatvara. Naučio sam da ima dobrih i loših ljudi, ali i još nešto: da su i dobro i zlo ograničeni, jer su vezani uz čovjeka koji je ograničen. Iskusio sam da Bog otvara ljudima nova područja i nove mogućnosti. I ova knjiga nikla je ne samo iz mojih istraživanja biblijske poruke, nego i osobnog iskustva. Svaka granica ima svoju granicu, a nju može pomaknuti samo vjera, poručio je prof. Lujić.
Predstavljanje je pjesmom obogatila Klapa studenata KBF-a “Slavić”, a program vodila studentica KBF-a Marijana Mioč.

.