Split, (IKA) – U povodu 800. obljetnice dovršenja i postavljanja vratnica splitske katedrale s prizorima iz Isusova života, svjetski poznatog djela domaćeg majstora Andrije Buvine, (23. travnja 2014.), objavljena je monografija „Otajstva Isusova života prikazana na drvenim vratnicama splitske katedrale”. U monografiji je tekst autora dr. don Josipa Dukića i dr. don Slavka Kovačića u kojemu su sažeto izneseni svi relevantni podaci o tim vratnicama donesen na jezicima hrvatskom, francuskom, talijanskom i španjolskom. Popraćen je ilustracijama obiju vratnica kao cjeline i niza odabranih prizora prikazanih na njima.
Taj je tekst objavljen već prošle godine na španjolskom jeziku u godišnjaku Instituta za crkvenu povijest Sveučilišta Navarra u Pamploni (Anuario de Historia de la Iglesia 22/2013). Dobar je dio toga broja u povodu „Godine vjere” naslovljen „Porta fidei” (”Vrata vjere”) posvećen znamenitim vratnicama sačuvanim u raznim europskim gradovima od Novgoroda i St. Petrovgrada do Kölna, Splita, i Barcelone.
U hrvatskom se izdanju španjolski tekst donosi na kraju u presliku, a prije toga su prijevodi na ostale spomenute jezike tiskani usporedno u tri stupca. Rezultat je to želje da i domaća javnost i što veći broj stranih posjetilaca grada Splita i njegove katedrale mogu u prikazu što sažetijem a ipak cjelovitom s lakoćom doći do podataka o tome izvanredno vrijednom djelu hrvatske kulturne baštine. Ovdje je ono promatrano s povijesno-umjetničkoga gledišta s osloncem najviše na rezultate svestranih istraživanja Ljube Karamana, ali i s ikonološkoga, napose liturgijsko-kerigmatsko-mistagoškoga, koje u dosadašnjoj znanstvenoj literaturi nije uzimano u obzir.
Ključ je ikonološkog tumačenja Buvinova djela u kristološkoj, soteriološkoj i baptizmalnoj mistagogiji. Buvina za prikaz na vratnicama bira upravo one prizore iz Spasiteljeva života koji su opisani u evanđeoskim odlomcima koji se čitaju u liturgiji tijekom tzv. jakih vremena liturgijske godine: božićnom i korizmenom, osobito u Svetom tjednu. Završni prizor Gospodinova Uzašašća u sebi sažima mistagogiju uskrsnog vremena i svega Kristova života djela spasenja. Uzašašćem je njegova ljudska narav proslavljena u nebu, što ujedno otkriva konačni cilj i smisao svega evangelizacijskog i sakramentalnog djelovanja Crkve, života i djelovanja svakoga kršćanskog vjernika u crkvenoj zajednici i u svijetu.